U petak, prvi dan sastanka, ministri će za vrijeme ručka razgovarati o budućoj europskoj politici prema Palestincima, nakon što uskoro vladu formira Hamas, koji se nalazi na popisu terorističkih organizacija.
Europska unija je nedavno odobrila 120 milijuna eura hitne pomoći Palestincima za razdoblje dok Hamas ne preuzme vlast, ali se zasad nitko ne izjašnjava što će se dogoditi nakon toga. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana podnijet će izviješće o tom pitanju.
Za ručkom će se također razgovarati i o situaciji nastaloj nakon objavljivanja karikatura proroka Muhameda u nekim europskim medijima, što je izazvalo nasilne prosvjede u muslimanskom svijetu. Poslije podne, ministri će razgovarati o iranskom nuklearnom programu te stanju u Ukrajini i Bjelorusiji.
U subotu će se ministrima vanjskih poslova EU-a pridružiti njihovi kolege iz zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, BiH, Makedonija, SiCG i Albanija).
Austrijsko predsjedništvo, koje je zapadni Balkan stavilo vrlo visoko na popisu prioriteta, pripremilo je nacrt deklaracije u kojoj bi se trebao dati pregled napretka učinjenog od lipnja 2003. godine, kada je EU na summitu u Solunu obećala europsku perspektivu svim zemljama zapadnog Balkana. Očekuje se nova potvrda takve perspektive s porukom da su potrebni daljnji napori na političkom i gospodarskom planu kako bi se ispunili europski standardi i do¨lo do cilja.
Tih pet zemalja su na vrlo razičitom stupnju odnosa s Europskom unijom. Hrvatska je u listopadu prošle godine započela pregovore, a uskoro bi trebali započeti i konkretni pregovori o pojedinim poglavljima europske pravne stečevine. Makedonija je dobila kandidatski status, ali bez ikakva datuma početka pregovora.
Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora tek su potkraj godine započele pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a ne isključuje se ni mogućnost suspenzije pregovora ako uskoro postignu punu suradnju s Haškim sudom. Europska unija i haško tužiteljstvo traže od Srbije da što prije uhiti i izruči generala Ratka Mladića, a od BiH, odnosno Republike Srpske Radovana Karadžića. Uz to, Crna Gora 21. svibnja ove godine glasuje na referendumu za neovisnost, a ove bi se godine trebali završiti pregovori o konačnom statusu Kosova, koje je sada pod međunarodnom upravom. U Bosni i Hercegovini se radi na ustavnim promjenama.
Sastanak se završava u subotu popodne radnim ručkom na kojem će tema biti dijalog civilizacija, o čemu bi raspravu trebao otvoriti turski ministar vanjskih poslova.
Ministri vanjskih poslova EU-a sastaju se dvaput godišnje na neformalnim sastancima, koji se u EU-¸argonu nazivaju Gymnich, prema dvorcu pored Bonna, gdje je početkom 90-tih godina održan prvi takav sastanak. Na sastancima se ne donose nikakvi formalni zaključci.