Predložena odredba suprotna je propisima i deklaracijama Europske unije koje zabranjuju unošenje i obitavanje alohtone divljači na otocima, pa i u ograđenim lovištima, kaže se u priopćenju.
Ističe se i da o pitanju alohtone divljači nitko nije konzultirao njih - udruge ovčara, maslinara i vinogradara, zavičajna društva i ekološke udruge na otocima, koje već dulje vrijeme od te divljači imaju štete.
Naime, postojeći Zakon o otocima u članku 13 "na otocima zabranjuje unošenje i uzgoj divljači koja prirodno ne obitava na otoku" i dopušta da se "iznimno može unositi u otočno lovište u skladu s programima održiva razvitka i uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Državne uprave za zaštitu prirode".
U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o otocima predlaže se izmjena toga članka tako da se dopuštaju određene vrste sitne divljači, te od krupnih vrsta divljači u otvorenim otočnim muflon i srna obična, a u "ograđenim lovištima i uzgajalištima divljači muflon, jelen lopatar i jelen axis". Dozvolu za unos i uzgoj krupnih vrsta divljači na otočnim lovištima po tom bi prijedlogu davalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, uz obvezu zaštite poljoprivrednih djelatnosti i uklanjanje, odnosno smanjenje broja divljači u slučaju "nerazmjerno velike štete na poljoprivrednoj proizvodnji".
Savez udruga Kvarnera u današnjem priopćenju podsjeća da je prije 20-ak godina alohtona divljač - divlje svinje i jeleni lopatari - dovedena u ograđeno lovište Tramuntana na Cresu i nakon toga se proširila po cijelom otoku.
Članovi udruga ističu da, zbog velikih šteta koje alohtona divljač nanosi otočnom ovčarstvu, sve više ovčara odustaje od tog posla te da ovčarstvo na otocima odumire.
Smatraju da lovišta s alohtonom divljači ne bi smjela biti na otocima, pa ni u tamošnjim ograđenim lovištima, jer da u takvim okolnostima nije moguće razvijati otočni turizam, ekoturizam ili etnoturizam te da lovni turizam nije prihvatljivi oblik turizma na otocima.