DUBLIN - Sadnjom stabla u državnoj rezidenciji Farmleigh premijer Ivo Sanader završio je u petak službeni posjet Irskoj gdje je od svoga domaćina premijera Bertija Aherna dobio snažnu potporu za što brže pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Dvojica premijera posadila su irsko stablo zvano Drvo jagode u državnoj rezidenciji povodom Nacionalnog tjedna stabala što se u Irskoj više od dva desetljeća održava u svrhu jačanja ekološke svijesti, ali i pošumljavanja te zemlje koja je u Europi među najslabije pošumljenima. U govoru uoči same ceremonije Ahern je ponovio zadovoljstvo što mu u akciji pomaže premijer koji je "njegov osobni prijatelj, ali i veliki prijatelj Irske", te je ponovno izrazio nadu da će Hrvatska vrlo brzo postati punopravni partner u Europskoj uniji.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u petak u Zagrebu pomoćnika glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza za politička pitanja i sigurnosnu politiku Martina Erdmanna s kojim je razgovarao o stanju u Savezu, budućnosti te organizacije, ali i položaju Hrvatske i njezinim priprema za članstvo. "Odluka o pozivnici za članstvo nije vezana uz datume ili summite NATO-a već se donosi isključivo na osnovi individualnih postignuća svake države", rekao je Erdmann. "Hrvatska je učinila velik napredak i vašoj je zemlji sada potrebna iscrpna rasprava o tome želi li ovaj narod biti dio NATO-a kao institucije euroatlantske obitelji", kazao je Erdmann koji u Zagrebu boravi u sklopu godišnjih konzultacija o provođenju Partnerskih ciljeva.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks primio je u petak pomoćnika glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Martina Erdmanna s kojim je razgovarao o priključenju Hrvatske NATO-u, priopćio je Ured predsjednika Sabora. Predsjednik Sabora je rekao da je Republika Hrvatska čvrsto opredijeljena za što brže postizanje članstva u NATO-u istaknuvši kako očekuje da time trajno zaštiti i sebe i vlastite građane u tom sustavu kolektivne sigurnosti, naročito imajući u vidu geopolitički položaj Hrvatske i sadašnje sigurnosno stanje, navodi se u priopćenju. Erdmann je naglasio je da NATO kao međuvladina organizacija poštuje suverenitet i neovisnost svake pojedine članice koje svoje odluke donose samostalno, bez prisile, te je kao primjer naveo niz zemalja članica NATO-a koje nisu sudjelovale u ratu u Iraku.
ZAGREB - Državna tajnica za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) Marija Pejčinović-Burić sastala se u petak s pomoćnikom glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku Martinom Erdmannom, priopćio je MVPEI. Kako se navodi u priopćenju, državna tajnica Pejčinović-Burić je istaknula da je članstvo u Sjevernoatlantskom savezu jedan od osnovnih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske. U tom kontekstu Hrvatska će i dalje nastaviti raditi na što skorijem pristupanju NATO-u, te na svojem daljnjem doprinosu stabilnosti u jugoistočnoj Europi, kaže se u priopćenju. Erdmann je pohvalio dosadašnji napredak koji je Hrvatska postigla u približavanju NATO-u, te izrazio nastavak potpore Hrvatskoj na tom putu, stoji u priopćenju.
BEČ - Iran i Rusija postigli su "potpun sporazum" o iranskom nuklearnom pitanju, javlja u petak agencija France Presse pozivajući se na izjavu jednog iranskog dužnosnika koji je tražio da ostane neimenovan. "Iran i Rusija postigli su potpun sporazum o paketu koji obuhvaća sve zahtjeve međunarodne zajednice, Irana i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)", kazao je neimenovani iranski dužnosnik na margini sastanka između europske trojke (Francuska, Njemačka i Velika Britanija) i Irana u Beču. "Pojedinosti tog paketa su podnesene Europljanima na razmatranje i očekujemo da daju jasan odgovor na taj kompletan prijedlog", dodao je. Međutim, francuski ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy i njegov njemački kolega Frank Walter Steinemeir su kazali kako su pregovori između europske trojke i Irana u Beču završili bez postignutog dogovora o iranskom nuklearnom pitanju. "Ti su pregovori bili konstruktivni, ali nisu završili sporazumom", kazala su dva ministra.
ZAGREB - Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Branko Hrvatin sastao se u petak u Zagrebu sa šefom Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj veleposlanikom Vincentom Degertom i njegovim suradnicima, priopćio je Vrhovni sud RH. U iscrpnom razgovoru o stanju u hrvatskom pravosuđu bilo je prije svega riječi o ulozi Vrhovnog suda RH te konkretnim mjerama koje sud posljednjih mjeseci poduzima u rješavanju jednog od najvećih problema u sudstvu - smanjenju velikog broja neriješenih predmeta, navodi se u priopćenju. Predsjednik Hrvatin je predstavio i objasnio aktivnosti čija je provedba upravo u tijeku, a čija je svrha povećanje učinkovitosti sudova u Republici Hrvatskoj. Naglasak je u tim mjerama dan na rješavanju "starih predmeta", onih u kojima je postupak počeo prije pet i više godina.
BEOGRAD - Kandidatura Agima Qekua za novog premijera Kosova neprihvatljiva je za službeni Beograd zbog optužnice koja ga tereti za ratne zločine nad kosovskim Srbima, ocijenila je u petak srbijanska Vlada. "Danas u Europi, a vjerojatno ni u cijelom svijetu, ne postoji nijedan predsjednik vlade koji je optužen da je počinitelj ratnih zločina. Za Vladu Srbije je u potpunosti neprihvatljivo da čovjek kojem bi se moralo suditi zbog ratnih zločina bude izabran ili može biti izabran na bilo koju političku funkciju. Odgovorni predstavnici međunarodne zajednice koji su zaduženi za Kosovo i Metohiju imaju obvezu štititi elementarne civilizacijske norme i spriječiti da se izborom Agima Qekua izvrgnu ruglu vrijednosti na kojima je zasnovano demokratsko društvo", kazao je u petak šef Ureda za medije Vlade Srbije Srđan Đurić za Radio B92.
ANKARA - Potpredsjednik turske vlade i šef diplomacije Abdullah Gul usprotivio se preranom povlačenju koalicijskih snaga na čelu s Amerikancima iz Iraka, prenosi u petak elektroničko izdanje istanbulskog lista Hurriyet. "Taj iskorak bi doveo do političkog vakuuma i vrlo opasnih pukotina u zemlji", rekao je Gul. Gul je uvjeren da će povlačenje stranih postrojbi iz susjedne zemlje biti moguće tek u situaciji kada sami Iračani budu spremni i sposobni preuzeti odgovornost za njezinu budućnost. Turska se ranije oštro suprotstavljala anglo-američkoj invaziji na Irak. Uoči pohoda na Bagdad vlada u Ankari nije čak dopustila stacioniranje izvjesnog broja američkih trupa na svom tlu u blizini granice s Irakom, što je dovelo do naglog zahlađenja odnosa s Washingtonom.