Oporbeni klubovi isticali su da dosadašnja izdvajanja za šport iz državnog proračuna, koja se za ovu godinu, primjerice, kreću tek oko 70 milijuna kuna, nisu dovoljna za kvalitetan razvoj športa.
Biserka Perman (SDP) kazala je da su ta izdvajanja jednaka onima koja za šport izdvaja Rijeka, da su godišnja izdvajanja za šport u visini od devet posto koliko se iz proračuna izdvaja za kulturne programe, da su manja od godišnjeg proračuna zagrebačkog HNK.
"Stoga nas ne treba čuditi činjenica da je tek desetak posto građana obuhvaćeno stalnim i povremenim sportskim aktivnostima", rekla je, nužnim ocijenivši da se stimuliraju i ulaganja gospodarskih subjekata u šport kroz porezne olakšice.
Kao i veći dio klubova, ocijenila je da se zakon previše bavi unutarnjim uređenjem profesionalnih, posebice nogometnih klubova, istaknuvši da se zakon ne smije staviti u funkciju anuliranja njihovih dugova.
"Bez novaca nema vrhunskog športa, bez novaca ne bi bilo ni Ivice ni Janice, ne bi Pešalov dizao utege za Hrvatsku, ne bi bilo rukometaša, vaterpolista, a kako vrijeme bude odmicalo sve više će novca trebati profesionalnim športašima", rekao je Damir Kajin (IDS).
Da Hrvatska premalo ulaže u šport smatra i Srećko Ferenčak (HNS), kojega smetaju zakonska rješenja da se odgovornost za poslovanje klubova prebacuje na lokalnu samouprave, bez da to prate i dostatna proračunska sredstva.
Zakonu zamjera i to što su, kaže, iz njegova teksta ispale odredbe o tome da športaši koji osvoje medalje imaju pravo na mirovinu, te one o priznavanju poreznih olakšica u športu.
Ante Markov (HSS) drži da se zakon prvenstveno mora odnositi na školske športske saveze i klubove, jer iz njih, tvrdi, i izlaze mladi talenti koji potom postaju vrhunski športaši.
"Zakon prije svega mora ići prema najmlađima, da oni dobiju mogućnost da prenesu športske obveze na sebe, a onda i na društvo", rekao je.
Perica Bukić (HDZ) zauzeo se za intenzivniju gradnju športskih objekata koji bi zadovoljili potrebe građana, jer, tvrdi, istraživanja pokazuju da Hrvatska u tom smislu zadovoljava tek 30-tak posto realnih potreba.
Zagovara i potrebu stručnosti i obrazovanosti djelatnika u športu, a posebno onih koji se bave mladima, posebno pozdravlja osnivanje Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga.
Pejo Trgovčević (HSP) drži da rješenje po kojemu se neki profesionalni klubovi mogu ustrojiti kao dioničarska društva, a neki kao udruge građana može klubove dovesti u neravnopravan položaj što se tiče plaćanja poreza i drugih obveza prema državi.
Upitao je hoće li tko snositi odgovornost za goleme dugove u profesionalnim, posebno nogometnim klubovima.