Predloživši kroatizirani naziv 'Regulatorni hitrorez', Marinac je pojasnio da je riječ o procesu u tri faze. U prvoj državna administracija sama 'očisti' oko 10 posto nepotrebnih propisa, tijekom druge, u kojoj poduzetnici i njihove asocijacije ukazuju na nepotrebne propise, njihov broj može se smanjiti za daljnjih 30 posto, a u trećoj fazi kombinirana stručna skupina pravnika i privrednika uklanja još oko 10 posto zakonodavnog viška.
Predloženo je da poseban predmet giljotine bude oko 12 tisuća normativnih dokumenata nastalih prije osamostaljenja Hrvatske.
Hrvatska ima dobru radnu snagu, zdravstveni i sustav školstva, a uspješna je i u primjeni informacijskih tehnologija u gospodarstvu. Ono što bi trebala poboljšati je zaštita prava vlasništva, učinkovitost javne uprave, korporativnu etiku i pravosuđe, istaknuo je glavni ekonomist i direktor Programa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma Augusto Lopez-Claros.
Respektabilne rezultate, prema njegovim riječima, Hrvatska ima i na području makroekonomske stabilnosti i menadžmenta javnih financija te u području inovacija, a uz spomenute nedostatke treba još poboljšati povjerenje u institucije sistema, smanjiti administrativne prepreke poslovanju, pojednostavniti porezni sustav te pojačati borbu protiv korupcije.
Veliku šansu Hrvatske za rješavanjem tih problema, Lopez-Claros vidi u razdoblju pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Taj proces, ocijenio je, pospješit će reforme i institucije u Hrvatskoj.
"Točno tamo gdje su Češka i Estonija, najuspješnije zemlje pristupnice, bile 2000. i 2001. godine, Hrvatska je danas, a iskustva tih dvaju zemalja pokazuju kako se predpristupno razdoblje može dobro iskoristiti", zaključio je.
Na skupu je istaknuta i važnost uvođenja normi kvalitete i sustava upravljanja kvalitetom u hrvatska poduzeća. Predloženo je osnivanje Centra za upravljanje kvalitetom kako bi što veći broj tvrtki dobio potrebne certifikate za ulazak na europsko tržište.