Članstvo, međutim, znači uspjeh tek ako zemlja članica primijeni uspješnu, ali vlastitu recepturu, kako je to učinio "keltski tigar" koji je proveo fiskalnu i monetarnu konsolidaciju te iskoristio mogućnost plasmana svojih jeftinih proizvoda na veliko europsko tržište.
Stručnjaci ocjenjuju da je najveći irski adut bilo njezino obrazovano stanovništvo zbog opravdane odluke vlasti da ulažu u srednje i visko školstvo.
Drugi važan čimbenik bio je "baby-boom" koji je Irskoj donio postotak mladog stanovništva (prosjek je 33,7 godina) veći od europskog prosjeka, poglavito u srednjoj Europi.
Irska je provela i dobru poreznu politiku smanjujući poreze na osobne dohotke. Njezin prosječni rast od 1995. do 2004. iznosio je 7 posto (u nekim godinama i 9 posto) i ona je danas mala, moderna zemlja čiji se gospodarstvo temelji na industriji i uslugama.
Iako je izvoz pokretačka snaga irskog rasta, gospodarstvo je iskoristilo povećanje osobne potrošnje, graditeljstva te ulaganja. Irski BDP per capita je veći od četiriju najvećih europskih gospodarstava te drugi (34.100 USD) u EU iza Luksemburga.
Tijekom proteklog desetljeća irska je vlada provela niz nacionalnih gospodarskih programa kojima je ograničila inflaciju cijena i plaća te smanjila javnu potrošnju i povećala strana ulaganja.
Republika Irska je pristupila zoni eura 1. siječnja 2020. zajedno s još 11 drugih članica.
Danas je Irska poželjno mjesto za život i ta otočna zemlja koja je u prošlosti bilo vjerojatno najveće ishodište emigracije, nedavno je najavila uvođenje "zelenih karti", po američkom uzoru, za obrazovane imigrante potrebne njezinu tržištu rada.