WASHINGTON
State Department je u utorak priopćio kako nema spoznaja o uhićenju optuženika za ratne zločine Ratka Mladića, i ponovno pozvao vladu Srbije da poduzme mjere kako bi se bjegunca privelo pravdi pred Haškim sudom (ICTY). Neki srbijanski mediji su u utorak objavili informaciju lokalne televizije TV BN iz Bijeljine da je Mladić uhićen što je srbijanska vlada kasnije demantirala kao "manipulaciju". State Department je reagirajući na izvješća također zanijekao da ima informacije kako je uhićen najtraženiji europski odbjegli optuženik za ratne zločine. "Nemam spoznaja da je došlo do bilo kakve promjene Mladićeva statusa. On je i dalje bjegunac pred pravdom", rekao je novinarima zamjenik glasnogovornika State Departmenta Adam Ereli. On je dodao kako Sjedinjene Države i dalje "pozivaju srbijansku vladu da poduzme akciju kako bi ga privela pravdi". Visoki dužnosnik State Departmenta koji je zatražio da ostane neimenovan je kazao kako se nada da je cijela medijska zbrka oko navodnog uhićenja Mladića "znak da srbijanska vlada nešto poduzima da bi ga uhitila".
BERLIN
Bavarska i dalje svesrdno podržava Hrvatsku na njezinom putu u Europsku uniju i njezina nastojanja za što skorijim primitkom u EU, priopćeno je u utorak navečer nakon susreta hrvatskog premijera Ive Sanadera i predsjednika bavarske vlade Edmunda Stoibera u Muenchenu. Sanader je boravio u jednodnevnom radnom posjetu njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj, tijekom kojeg je poslijepodne posjetio i muenchenski turistički sajam, jedan od tri najveća u Europi. "Bavarski premijer Edmund Stoiber je hrvatskom kolegi Sanaderu dao jamstva da će Bavarska i dalje podržavati Hrvatsku na njezinom putu u Europsku uniju", priopćio je nakon susreta glasnogovornik Bavarskog državnog ureda Karl Michael Scheufele. "Premijer Stoiber je iznova naglasio da hrvatska povijesno i kulturno ima svoje korijene u Europi", istaknuo je Scheufele, te dodao da je Stoiber pohvalio i gospodarski uspon Hrvatske u posljednjih nekoliko godina.
PRIŠTINA
Kosovsko izaslanstvo ocijenilo je u utorak kasno navečer u Prištini, po povratku s dvodnevnih razgovora u Beču, da je uspješno predstavilo i obranilo predloženu reformu lokalne samouprave, koju je usvojilo za pregovore o budućem statusu Kosova. Na konferenciji za novinstvo, održanoj u prištinskoj zračnoj luci, koju su izravno prenosile dvije nacionalne televizije na Kosovu, rečeno je da je izaslanstvo djelovalo kao cjelina koja je uspješno obranila rješenja podnesena u dokumentu kosovske strane. Voditelj izaslanstva i ministar u Vladi Kosova Lutfi Haziri izjavio je da je sastanak bio prilika da se sučele dva programa, jedan koji je imao u središtu pozornosti građanina kao nositelja vlasti na Kosovu i drugi koji je u središtu imao teritorijalnu dimenziju, a to je plan službenog Beograda. Član izaslanstva i koordinator radnih skupina za pripremu razgovora o statusu Kosova, Blerim Shala, rekao je da je razlika između dva ponuđena koncepta u tome da je koncept Prištine, kako je kazao, "uvažio sva međunarodno pravna rješenja koja se tiču decentralizacije". "Naša koncepcija je u potpunoj suglasnosti sa stajalištima Kontaktne skupine, misije koju ima Martti Ahtisaari i s nastojanjem da zajedno radimo na stvaranju nove situacije na Kosovu", rekao je Shala.
PRIŠTINA
Vlada Kosova donijela je u utorak odluku da u Beču otvori privremeni ured koji će služiti za podršku kosovskom izaslanstvu tijekom pregovora o političkom statusu, priopćeno je u utorak navečer u sjedištu kosovske vlade u Prištini. "Bit će to privremeni ured, koji će biti centar i potpora u koordiniranju djelatnosti, jer će kosovsko izaslanstvo u procesu utvrđivanja statusa Kosova stalno odlaziti u Beč", izjavio je voditelj Ureda za odnose s javnošću kosovske vlade Syl Ukshini. Sredstva za financiranje rada Ureda osigurana su iz proračuna Kosova i namjenjena su za pregovore o političkom statusu Kosova, rekao je Ukshini. Vlada je, prema Ukshiniju, ocijenila da je prošli tjedan bila izuzetno uspješan u predstavljanju Kosova pred međunarodnom zajednicom.
DEN HAAG/ZAGREB
Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) u utorak je podnijelo najavljeni prijedlog za spajanje postupaka protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, koji prati prijedlog za dopunu optužnice protiv Gotovine kako bi se ona uskladila s optužnicom protiv Čermaka i Markača, te prijedog objedinjene optužnice. ''Slijedom Pravila 48 Pravilnika o postupku i dokazima ICTY-a Tužiteljstvo traži da optuženi u predmetu IT-01-45-PT Ante Gotovina, i optuženi u predmetu IT-03-73-PT Ivan Čermak i Mladen Markač budu zajedno optuženi i suđeni'', navodi se u podnesku tužitelja Alana Tiegera. Tužitelj ističe kako prijedlog ispunjava glavni uvjet iz Pravila 48 da spajanje postupaka ''služi interesima pravde i da ne utiče na pravo optuženih na pravično i brzo suđenje''.
Tužiteljstvo u sklopu prijedloga za spajanje, podnosi i prijedlog za dopunu optužnice protiv Gotovine kako bi se ona uskladila s onom protiv druge dvojice generala, koja je 15. prosinca 2005. dopunjena s dvije nove optužne točke unutar iste činjenične osnove, uz manji teritorij i proširenje vremena na koji se odnosi. Tužiteljstvo, također, ''predlaže dopunu postojeće optužnice protiv Gotovine u interesu jasnoće i kako bi otklonilo moguće neodređenosti, te manje dopune primarno strukturne naravi''. U prijedlogu zajedničke optužnice, koji potpisuje glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, Gotovinu, Čermaka i Markača tereti se u devet točaka po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjena protiv srpskih civila na širem području Knina tijekom i nakon operacije Oluja, od srpnja do 15. studenoga 1995.
ZAGREB/DEN HAAG
Svjedok optužbe na suđenju "vukovarskoj trojci" izjavio je u utorak u Den Haagu da su prilikom evakuacije iz vukovarske bolnice i tvrtke Velepromet u studenom 1991. godine postojale dvije linije zapovjedanja, jedna JNA i druga srbijanske teritorijalne obrane čiji su pripadnici izvršili zločine nad hrvatskim zarobljenicima. Bogdan Vujić, umirovljeni oficir službe sigurnosti JNA, trebao je prema zapovjedi Vrhovnog zapovjedništva JNA razdvojiti ratne zarobljenike od civila i prevesti ih u pripremljeni logor u Sremskoj Mitrovici. Po njegovim riječima, zbog ustrajanja da se evakuacija izvrši prema pravilima međunarodnog ratnog prava sukobio se s vladom tzv. SAO Krajine i "teritorijalcima" koji su se "željeli obračunati s ustašama i zločincima koji su klali srpsku djecu". Zbog toga je, dodao je svjedok, i sam bio u životnoj opasnosti te je opisao događaj kada mu je stanoviti četnički vojvoda Topola prislonio na vrat krvavi nož želeći se obračunati s njim jer je popisivao ratne zarobljenike. Svjedok, koji je o svemu usmeno izvijestio nadležne u Upravi sigurnosti JNA, smatra ipak da je svoj zadatak uspješno obavio, ali da "one koji su ubijeni iza ograde Veleprometa nije mogao spasiti". Kao i tijekom svjedočenja prethodnih dana, potvrdio je da je za zločine srbijanskih "teritorijalaca, dobrovoljaca i četnika" znao suoptuženi Mile Mrškić, ali je smatrao kako "teritorijalcima treba progledati kroz prste".
KOPENHAGEN
Dvanaest danskih autora spornih karikatura proroka Muhameda koje je objavio dnevni list Jyllands-Posten i dalje su pod policijskom zaštitom, izjavio je u utorak danski premijer Anders Fogh Rasmussen. "Poduzeli smo nužne mjere za njihovu zaštitu", istaknuo je Rasmussen na konferenciji za tisak, aludirajući na najnoviju ucjenu njihovih glava u Pakistanu. U ponedjeljak je danski ministar vanjskih poslova Per Stig Moeller osudio inicijativu imama Maulana Yousaf Qureishija koji je tijekom propovijedi u petak u Peshawaru (na sjeverozapadu Pakistana) ponudio nagradu od milijun dolara i automobil onome tko ubije jednog karikaturista. "To je ludost i poziv na ubojstvo. Kuran to ne dopušta", rekao je Moeller novinarima, oštro osudivši takav poziv. Karikaturiste, među kojima su neki u Danskoj primili prijetnje smrću, policija strogo nadzire. Ucjena na njihove glave raspisana je u Pakistanu i u Afganistanu.
WASHINGTON
Navodeći sigurnosne zabrinutosti, američki kongresnici su u utorak zaprijetili posebnim zakonom kojim bi spriječili sporazum prema kojem bi jedna arapska tvrtka preuzela upravu šest velikih američkih luka. Čelnik republikanske većine u Senatu Bill Frist rekao je da Bushova administracija treba odgoditi sporazum koji će omogućiti da tvrtka Dubai Ports World iz Ujedinjenih Arapskih Emirata upravlja američkim lukama dok se cijela stvar bolje ne razmotri. Drugi kongresnici, iz Bushove vladajuće Republikanske stranke ali i oporbeni demokrati kao i dužnosnici saveznih država u kojima su luke smještene, izrazili su zabrinutost činjenicom da je Bushova administracija dopustila sporazum prema kojem bi Dubai Ports World vodio morske luke u New Yorku, New Jerseyu, Philadelphiji, Baltimoreu, Miamiu i New Orleansu. Dubai Ports World, državna tvrtka UAE-a, na pragu je preuzimanja britanske lučke tvrtke Peninsular and Oriental Steam Navigation Co. koja sada upravlja sa šest američkih luka. Nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. američke morske luke smatraju se sigurnosno osjetljivim kanalima kojima bi teroristi mogli ući u Sjedinjene Države ili unijeti oružje masovnog uništenja u zemlju radi napada. Kritičari navode kako su dva terorista koji su sudjelovali u napadima 11. rujna bili iz UAE-a te kako su neka financijska sredstva za napade išla preko te zemlje.