"Na temelju političkog dogovora postignutog na Vijeću 12. prosinca 2005. godine, Vijeće je usvojilo Odluku o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Pristupnom partnerstvu s Hrvatskom", kaže se u priopćenju Vijeća EU-a.
Riječ je o dokumentu koji je Europska komisija predložila 9. studenoga prošle godine, a Europski parlament prihvatio 16. siječnja ove godine.
Vijeće je zapravo samo dopunilo svoju raniju uredbu od 13. rujna 2004. kada je usvojeno Europsko partnerstvo s Hrvatskom. Dopunom se mijenja naziv dokumenta u Pristupno partnerstvo, zbog činjenice da je Hrvatska započela pristupne pregovore 3. listopada prošle godine te su dodani novi elementi na temelju Komisijina izvješća o napretku za 2005. godinu.
Pristupno partnerstvo glavni je instrument pretpristupne strategije zemlje kandidata i EU (proces koji je definiralo Europsko vijeće u Luksemburgu 1997. godine), a sastoji se od određivanja prioriteta i financijske pomoći te pripreme za pregovore zemalja kandidata kroz screening. Tim se partnerstvom zajednički određuju kratkoročni i srednjoročni prioriteti na putu k punopravnom članstvu. Putem tog instrumenta također se određuje financijska pomoć EU-a u ispunjavanju prioritetnih ciljeva, kao i uvjeti vezani za tu financijsku pomoć.
Napredak u provedbi prioriteta redovito prati Europska komisija kroz izvješća o napretku i kroz strukture utemeljene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
U Pristupnom partnerstvu pobrojane su mjere koje treba poduzeti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju u pogledu političkih kriterija (koji obuhvaćaju demokraciju i vladavinu prava; ljudska prava i zaštitu manjina te regionalna pitanja i međunarodne obveze), zatim u pogledu ekonomskih kriterija te sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, to jest preuzimanja i provedbe europske pravne stečevine.
Kratkoročni prioriteti obuhvaćaju razdoblje od jedne do dvije godine, a srednjoročni tri do četiri godine.
Među kratkoročnim prioritetima, kao "ključni" navedeni su sljedeći:
- provedba strategije i akcijskog plana za reformu pravosuđa, uključujući i usvajanje potrebnih novih zakona;
-usvajanje i početak provedbe nacionalne strategije za sprječavanje i borbu protiv korupcije te uspostava potrebne koordinacije između relevantnih vladinih tijela uključenih u njezinu provedbu, što podrazumijeva da Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) treba postati u potpunosti operativan;
- ubrzanje provedbe Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Posebice se ističe da je hitno potrebno poduzeti korake kako bi se osigurala razmjerna zastupljenost manjina u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, u državnoj administraciji i pravosudnim tijelima i u tijelima javne uprave;
- dovršetak procesa povratka izbjeglica te povrata i obnove kuća i stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava te daljnje jačanje regionalne suradnje radi ubrzanja procesa povratka izbjeglica i lokalne integracije;
- održanje pune suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY);
- traženje konačnih rješenja za otvorena bilateralna pitanja, posebice pitanje granica sa Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom;