Kroz 50-ak točaka, u programu su precizno pobrojane obveze i rokovi i drugih tijela i institucija.
Poglavarstva svih jadranskih gradova i općina dužna su prije i za turističke sezone ustrojiti i opremiti izviđačko-preventivne ophodnje za rano otkrivanje i gašenje požara. Istu zadaću, pred žetvenu sezonu, imaju poglavarstva gradova i općina u žitorodnim dijelovima Hrvatske.
Koja područja treba razminirati da bi se požari lakše gasili, pitanje je na koje do konca travnja trebaju odgovoriti Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatski centar za razminiranje.
Do polovice svibnja, Ministarstvo mora, pomorstva i veza treba pak precizirati načine i uvjete korištenja brodica, trajekata i drugih plovila u gašenju požara i spašavanju ljudi i dobara u priobalju i na otocima.
Konac svibnja, rok je do kojega će ranije spomenuta Državna uprava, Državni hidrometeorološki zavod i Hrvatske šume pokrenuti izradu računalnog programa za simulaciju razvoja požara na otvorenom prostoru. Taj program koristit će se i za raspoređivanje vatrogasaca na požarišta ovisno o vremenskim prilikama, terenu te vegetaciji ugroženoj požarom.
Bolja organizacija i koordinacija sustava zaštite od požara, jedan je od ključnih čimbenika zbog kojega je, u odnosu na petogodišnji prosjek, u 2005. bilo za petinu manje požara.
Od 2000.-2004. prosječno je bilo 8.843 požara, a u 2005. njih 6.915.
U odnosu na petogodišnji prosjek, broj požara otvorenog prostora u 2005. smanjen je za 35,9 posto, opožarena površina bila je tri puta manja, a osjetno manja je i materijalna šteta.
Zabrinjava, međutim, podatak da je prošle godine u požarima smrtno stradalo 35 osoba, deset posto više od petogodišnjeg prosjeka.