ZAGREB - Posjet predsjednika Europske komisije Hrvatskoj nekoliko mjeseci nakon otvaranja pregovora s EU jasan je znak Hrvatskoj da je na dobrom putu i da ima potporu Komisije, ocijenili su u srijedu u Zagrebu Jose Manuel Barroso i hrvatski premijer Ivo Sanader. "Moja poruka danas ovdje je poruka povjerenja i ohrabrenja, sigurni smo će Hrvatska uskoro biti punopravna članica EU-a", kazao je Barroso koji je u posjet Hrvatskoj došao u pratnji europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna i generalnog direktora za proširenje Europske komisije Michaela Leigha. "Znamo i mi i hrvatska vlada da je to u najboljem interesu hrvatskog naroda i Hrvatske", istaknuo je Barroso. Hrvatski premijer je rekao da je na sastanku razgovarao o nizu pitanja koja se tiču Hrvatske na putu prema EU, o pregovorima, uvjetima koje Hrvatska mora ispuniti, ali i stanju u regiji. "Hrvatska bez obzira na činjenicu što želi ambicioznim pristupom u pregovorima ići prema punopravnom članstvu u EU ne želi otići iz regije, niti želi zaboraviti da je u ovom dijelu Europe i da je njena zadaća s međunarodnom zajednicom pomoći da dođe do trajne stabilizacije ovog dijela Europe", rekao je Sanader. Dodao je da jeHrvatska dobila znak da ima potporu Europske komisije i da pripada europskoj obitelji.
WASHINGTON - Hrvatska se nada da će što prije biti pozvana u NATO, ali ne želi nagađati o datumu kada bi se to doista moglo dogoditi, izjavila je u srijedu u Washingtonu hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović. "Hrvatska izražava nadu da će dobiti pozivnicu za NATO što je moguće prije", rekla je Grabar-Kitarović novinarima nakon susreta s američkim kongresnikom Peterom Viscloskym. Dodala je da je to poruka za predstavnike američkih vlasti s kojima je razgovarala ili će razgovarati tijekom svog petodnevnog posjeta Washingtonu na kojem nastoji osigurati potporu Sjedinjenih Država za što skorije uključenje Hrvatske u NATO. Hrvatski dužnosnici su ranije izjavljivali da se Hrvatska nada pozivu u NATO najkasnije 2008., a signali u tom smislu da se očekuje već na summitu NATO-a u studenom u Rigi. "Ja o datumima neću spekulirati jer ne želim podizati razinu očekivanja u Hrvatskoj", rekla je ministrica.
MOSTAR - Voditeljica Povjerenstva Europskog parlamenta za jugoistopčnu Europu Doris Pack izjavila je u srijedu kasno navečer kako je došlo vrijeme da se razmišlja o novoj strukturi Bosne i Hercegovine. "Sadašnja struktura BiH ne može funkcionirati", izjavila je Doris Pack bosanskohercegovačkoj redakciji Glasa Amerike. Pack smatra da svi politčari u BiH dobro znaju kako sadašnja državna struktura ne može opstati te da ju je nužno mijenjati. To je izjavila u vrijeme pojačanih napora međunarodne zajednice, osobito Europske komisije, da se obnove pregovori o ustavnim promjenama koji su nedavno obustavljeni bez konačnog dogovora.
MOSTAR - Biskupski ordinarijat mostarsko-duvanjske biskupije opovrgnuo je u srijedu medijske najave da bi papa Benedikt XVI. mogao nepriznato svetište u Međugorju proglasiti međunarodnim, kako je to zagrebački Večernji list objavio 11. veljače ove godine. "Ako Sveta Stolica kani proglasiti međunarodnim neko svetište u jednoj biskupiji, to čini na molbu mjesnog biskupa dotičnoga mjesta i biskupske konferencije te zemlje. Mostarski biskupi, ni prethodni (Pavao Žanić) ni sadašnji (Ratko Perić), nisu nikada iznosili nikakvu molbu za to s obzirom na Međugorje. Dapače, obojica su biskupa isticala da Međugorje kao zakonita župa mostarsko-duvanjske biskupije nije svetište ni u dijecezanskom, kamoli u nacionalnom ili internacionalnom pogledu", navodi se u priopćenju Biskupskog ordinarijata objavljenog u Mostaru.
DEN HAAG/ZAGREB - Bivši premijer i predsjednik tzv. SAO Krajine Milan Babić u srijedu je kao svjedok optužbe na haškom suđenju Milanu Martiću rekao da je optuženi od ljeta 1990. predvodio pobunu krajinskih Srba pod paskom Službe državne sigurnosti Srbije i srpskog predsjednika Slobodana Miloševića. Babić, kojeg je Haški sud (ICTY) 2005. pravomoćno osudio na 13 godina zatvora na temelju priznanja krivnje za progon hrvatskih civila na okupiranim područjima 1991/92., danas je također rekao da su Srbi u Hrvatskoj prvi počeli s uporabom sile. Govoreći o političkim prilikama u Hrvatskoj 1990. nakon prvih demokratskih izbora, Babić je rekao da je sukob između HDZ i SDS-a postupno eskalirao, da bi na kraju 1991. prešao u otvoreni rat. "Po mojim saznanjima srpska strana je prva počela s uporabom sile", rekao je Babić na upit tužitelja tko je odgovorniji za rat.
AMMAN - Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Javier Solana obznanio je u srijedu da će zemlje EU-a predložiti Ujedinjenim narodima "mehanizam" koji će jamčiti poštovanje svjetskih religija, nakon najnovije bure zbog danskih karikatura proroka Muhameda. "Sada razmišljamo o mehanizmu za zaštitu ljudskih prava koji će jamčiti poštovanje religija uz pomoć Ujedinjenih naroda", rekao je Solana na konferenciji za tisak nakon susreta s jordanskim kraljem Abdullahom. "Pokušavamo izraditi dokument kako bi svatko znao za što je odgovoran u očitovanju dužnog poštovanja religijama i nadamo se da ćemo uskoro pronaći rješenje", rekao je ne navodeći pojedinosti.
BEČ - Izvanredni sastanak radi rješavanja krize koja je izbila zbog objavljivanja karikatura proroka Muhameda održat će se u četvrtak u Beču između austrijskog predsjedništva EU-a, Danske i visokih muslimanskih predstavnika iz Sirije i Bosne, doznaje se od diplomatskih izvora u Beču. Informacija je u srijedu tijekom večeri potvrđena iz službenog izvora u Kopenhagenu. Na susretu koji bi trebao "potaknuti dijalog", okupit će se ministri vanjskih poslova Danske, Per Stig Moeller i Austrije, Ursula Plassnik, kao i veliki muftije iz Sirije, Ahmad Bader Hasson i iz Bosne i Hercegovine, Mustafa Cerić. Austrijski ministar vanjskih poslova u srijedu navečer nije službeno potvrdio tu informaciju.
ANKARA - Nepoznati islamistički militanti pucali su u vrata crkvice u gradu Kayseri u srednjoj Turskoj, uz povike "Bog je velik!" i izvikujući protukršćanske slogane, priopćila je u srijedu armenska patrijaršija u Turskoj. Napad se dogodio još u ponedjeljak, a uslijedio je nakon ubojstva talijanskog katoličkog svećenika i napada na još jednog katoličkog svećenika. U pucnjavi nema ozlijeđenih, a policija tvrdi da je poduzela nužne sigurnosne mjere u Kayseriju, u kojoj je kršten sv. Grigorij Prosvjetitelj, osnivač armenske Crkve, i koja nosi njegovo ime.
WASHINGTON - Američki potpredsjednik Dick Cheney u srijedu je preuzeo odgovornost za slučajno ranjavanje prijatelja tijekom zajedničkog lova, kazavši "Ja sam onaj koji je povukao obarač". Cheney je slučajno sačmaricom ranio 78-godišnjeg odvjetnika Harryja Whittingtona tijekom lova u subotu navečer u Teksasu. O incidentu se doznalo tek 24 sata nakon što se dogodio, a Cheney se do sada nije izjašnjavao o njemu. Cheney je, pod jakim pritiskom Republikanske stranke da prekine šutnju, rekao u srijedu navečer za televizijsku emisiju Fox News da još uvijek misli kako je bio u pravu što je odgodio izvještavanje javnosti o ranjavanju Whittingtona jer je želio osigurati da se točno prikaže što se dogodilo.
NEW YORK - UN je u srijedu izjavio da su snimke američkog zlostavljanja iračkih zatočenika u zatvoru Abu Ghraib koje je objavila australska tv-postaja "doista strašne" i pozvao je da se čim prije provede istraga. "Sve su te snimke uistinu strašne i nadamo se da će biti predmet skore istrage", kazao je Stephane Dujarric, službeni predstavnik glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. Američko ministarstvo obrane potvrdilo je vjerodostojnost snimaka, kako navodi dužnosnik Pentagona koji nije htio otkriti identitet.
DEN HAAG - Najmanje osam zrakoplova koje je, kako se sumnja, koristila CIA za prijevoz osumnjičenih za terorizam, sletjelo je nakon 2001. u Nizozemskoj, izvijestio je u srijedu dnevni list NRC Handelsblad, pozivajući se na službene izvore. Zrakoplove je kao vjerojatne letjelice CIA-e korištene za prijevoz osumnjičenih za terorizam u tajne zatvore identificirala organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch, a list je potom od nizozemskog ministarstva prometa tražilo podatke o dotičnim letovima. U srijedu navečer je nizozemski parlament zatražio "najbrže moguće" objašnjenje o tim letovima od ministra vanjskih poslova Bena Bota koji se trenutno nalazi u inozemstvu.