HINA - Financijski servis
Dug opće države potkraj studenog prošle godine iznosio je 101,6 milijardi kuna, što je 45,6 posto očekivanog BDP-a, a dodaju li se tomu i iznosi državnih jamstava te duga HBOR-a ukupni se javni dug penje na iznos od 121,2 milijarde kuna ili 54,4 posto BDP-a, pokazuju podatci Ministarstva financija.
Naime, krajem studenog prošle godine ukupno izdana državna jamstva dosegnula su iznos od 13,2 milijarde kuna, dok je istodobno dug HBOR-a iznosio 6,4 milijarde i gotovo u cijelosti se odnosi na inozemno zaduženje HBOR-a (6,1 milijardu kuna, ili 95,2 posto duga HBOR-a).
U strukturi pak duga opće države - središnja država, izvanproračunski fondovi i lokalna država - od 101,6 milijardi kuna udio inozemnog duga je 45 posto ili 45,7 milijardi kuna, dok se 55 posto duga ili 55,8 milijardi kuna odnosi na unutarnji dug.
Takva promjena omjera u odnosu na kraj 2004., kada je inozemni dug u dugu opće države imao udio 54 posto, a unutarnji 46 posto, rezultat je snažnijeg okretanja središnje države na domaće tržište kapitala.
Promatrano od kraja 2004. inozemni je dug krajem studenog smanjen za 4,4 milijarde ili za 8,7 posto, prije svega zahvaljujući refinanciranju dospjeća međunarodnih obveznica vrijednosti 500 milijuna eura potkraj ožujka izdavanjem nove obveznice na domaćem tržištu, ističu analitičari Ministarstva financija.
Naime, središnja država u dugu opće države ima udio od gotovo 84 posto, odnosno od ukupno 101,6 milijuna kuna duga opće države na središnju se državu odnosi 85,2 milijarde kuna.
Od toga je inozemni dug središnje države 36,6 milijardi kuna i smanjen je u odnosu na kraj 2004. za 5,4 milijarde kuna, dok je istodobno unutarnji dug središnja država povećala za 11,4 milijarde i krajem studenog 2005. iznosio je 48,6 milijardi kuna.
Ipak na središnju se državu odnosi i najveći dio inozemnog dijela duga, 80 posto, premda podatci za kraj studenog pokazuju da manje od polovice duga središnje države (42,9 posto) nastaje inozemnim zaduženjem.
S druge strane, izvanproračunski fondovi većinu svog zaduženja ostvaruju u inozemstvu, prije svega kao rezultat zaduživanja Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta.
Krajem studenog prošle godine dug izvanproračunskih fondova iznosio je ukupno 14,8 milijardi kuna, od čega je 60,3 posto ili 8,9 milijardi inozemni dug, a 5,9 milijardi odnosi se na unutarnji dug.
Ukupni dug lokalne države krajem studenog iznosio je 1,5 milijardi kuna, a glavnina toga duga, 85,8 posto ili 1,3 milijarde je unutarnji dug, dok se na inozemni dug lokalnih jedinica iznosi 215,7 milijuna kuna.