Nakon Maribora i Mute žarištem bolesti proglašeno je i područje blizu Slovenj Gradeca, gdje je još 7. ovog mjeseca na rijeci Mislinji pronađena čaplja koja je kasnije uginula, a sumnja se da je bila zaražena virusom H5.
Prijenos bolesti sa divljih ptica na perad dosadašnje kontrole nisu pokazale.
Preventivne mjere na tri područja pod posebnim nadzorom uključuju popis domaćinstava koja imaju perad, uzimanje uzoraka i postavljanje dezinfekcijskih barijera, dok preventivna eutanazija životinja nije određena. Uz to, zabranjen je lov na divlje ptice i premještanje peradi, a stanovništvo se na lokalnoj razini upozorava da ne stupa u kontakt s pticama koje su potencijalni izvor zaraze.
Veliki slovenski proizvođači mesa peradi boje se eventualnog pada potrošnje pilećeg mesa zbog neopravdanog straha koji se pojavljuje kod konzumenata, ali prve ankete pokazuju da više od 70 posto potrošača navodi kako neće izbaciti piletinu i puretinu s jelovnika.
Godišnji prihod proizvođača pilećeg mesa u Sloveniji iznosi oko 150 milijuna eura. Tri četvrtine od tog iznosa realizira se na domaćem tržištu, a ostatak na izvozu, uglavnom u zemlje zapadnog Balkana, pa proizvođači zbog zabrane izvoza strahuju od pada prihoda.
Rezultati testiranja na moguću prisutnost opasnijeg tipa virusa ptičje gripe H5N1 iz laboratorija u Weybridgeu bit će poznati krajem tjedna, kada će se i znati do kada će biti potrebno izvođenje zaštitnih preventivnih mjera i do kada se može računati na teškoće u izvozu.