Među gotovo 200 sudionika iz zemalja regije ali i cijele Europe, na sarajevskom skupu sudjeluju i stručnjaci iz Hrvatske o čijim je iskustvima u području opskrbe plinom govorio dr. Miljenko Šunjić iz Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP).
U svojem je izlaganju Šunjić posebice upozorio na nužnost osiguranja dodatnih izvora opskrbe plinom te povezivanja plinskog sustava kako bi se izbjegle krize i prekidi kakvih je bilo ove zime.
"Mi praktično živimo na jednoj cijevi", kazao je Šunjić upozoravajući kako sadašnje stanje pokazuje da nema dobrih energetskih planova niti se dovoljno slušaju riječi stručnjaka.
On je stanje u Hrvatskoj ilustrirao činjenicom da se za jedan prostorni metar plina treba platiti dvije kune, a za litru benzina osam.
"S takvim pristupom ne osiguravaju se sredstva za potrebne investicije", izjavio je Šunjić.
Sudionici koferencije iz drugih zemalja regije također su podržali potrebu učinkovitijeg povezivanja plinovoda te osiguranje opskrbe iz više neovisnih izvora, posebice s obzirom na činjenicu da plin postaje sve važniji energent.
Glavni tajnik Međunarodne unije za plin (IGU) Peter Storm istaknuo je kako sve zemlje regije, žele li ispuniti uvjete Protokola iz Kyota, moraju posvetiti veću pozornost korištenju plina.
Istodobno s održavanjem sarajevske konferencije o plinu, voditelj ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Augen Yayikogly najavio je mogućnost međunarodne financijske potpore gradnji plinovoda koji bi bosanskohercegovačku mrežu povezao s onom u Hrvatskoj.
Predstavljajući u Banjoj Luci godišnje izvješće EBRD o napretku zemalja središnje i istočne Europe ka demokraciji i tržišnom gospodarstvu, Yayikogly je izrazio očekivanje kako će se do kraja ove ili početkom naredne godine potpisati ugovor o gradnji plinovoda od Slavonskog Broda prema južnom dijelu BiH.
Memorandum o razumijevanju, vezan za ovaj projekt, još su prošle godine u Sarajevu potpisali predstavnici INA Naftaplina i poduzeća BH Gas.
U EBRD procjenjuju kako bi za pripremu izvođenja ovog projekta trebalo još šest do devet mjeseci pri čemu bi za prvu fazu trebalo izdvojiti između 60 i 80 milijuna eura. Dugoročno bi plinovod kroz BiH trebao osigurati i mogućnost opskrbe tim energentom južnih dijelova Hrvatske, prije svega dubrovačkog područja. Taj je projekt od iznimnog značenja i za BiH, čija opskrba plinom sada ovisi isključivo o plinovodu koji prelazi preko teritorija Srbije i osigurava taj energent samo iz Rusije.