Iz HUB-a pritom ističu da banke o podnošenju ustavne tužbe u vezi te odluke kroz HUB za sada uopće nisu razgovarale te da su medijski napisi o tome "sasvim netočni".
"Konačne efekte te nove mjere treba još vidjeti, no izvjesno je da se potvrđuje ono što smo govorili i pri uvođenju granične obvezne pričuve, a to je da administrativne mjere koje pogađaju krivi cilj (ponudu umjesto potražnje) ne mogu dati željene rezultate, a pritom ograničavaju slobodu tržišta", kažu u HUB-u.
Dodaju i kako pojedini navodi da banke nastoje 'izbjegavati regulativu' ne stoje, "jer je bankama osnovna uloga financijsko posredovanje i sve što rade je isključivo u skladu s propisima, a novi proizvodi samo obogaćuju ponudu i omogućavaju širi izbor klijentima banaka te nas i na taj način približavaju razvijenim tržištima Europske unije".
Primjenu ove mjere već je 'osjetila' Raiffesenbank Austria (RBA), koja je krajem prošlog tjedna izdala obveznice u vrijedosti 600 milijuna kuna, za što je kod HNB-a trebala položiti 330 milijuna kuna. Prilikom uvrštenja tih obveznica na Zagrebačku burzu, predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović ovu je mjeru ocijenio "nepotrebnom".
Iz Privredne banke Zagreb načelno ne komentiraju odluke HNB-a, dok je većina ostalih većih hrvatskih banaka, poput Zagrebačke, HVB Splitske i Hypo Alpe-Adria banke komentar izbjegla, navodeći uglavnom kako ta mjera nema i neće imati značajnijeg utjecaja na njihovo poslovanje s obzirom da nisu izdali niti planiraju izdavanje vrijednosnica na domaćem tržištu.
U Hypo Alpe-Adria banci pritom dodaju da će "svoje buduće poslovne planove prilagoditi danim okolnostima", dok iz Zagrebačke banke kažu kako "se za odgovore na potražnju kredita koriste drugim instrumentima, a ponajviše na temelju štednje i depozita vlastitih klijenata".
U Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), banci u većinskom državnom vlasništvu, pak navode kako se kroz prijašnje odluke HNB-a uvelo destimuliranje izravnog financiranja iz inozemstva, "a budući da su banke izdavanjem obveznica nastojale zaobići postojeće restrikcije, HNB-a je najnovijim odlukama destimulirala takve namjere".
"Korištenje inozemnih izvora sredstava vrlo je značajno za konkurentno poslovanje domaćih banaka, a poskupljivanje zaduženja putem administrativnih mjera (od određenog datuma) najzaduženije banke ostavlja u bitno povoljnijem položaju u odnosu na one banke koje su manje ili uopće nisu zadužene", navode iz HPB-a.
Pojašnjavaju da posljedice korištenja inozemnih izvora sredstava trenutno snose sve banke u Hrvatskoj, bez obzira koliko su doprinijele takvom stanju te zaključuju "da će banke i dalje nastaviti tražiti najpovoljnije načine (modele) izvora inozemnih sredstava, a mjere Hrvatske narodne banke bit će usmjerene na sprječavanje takvog zaduživanja".