Tadić je, govoreći pred sjednicom Vijećem sigurnosti UN-a posvećenoj Kosovu, rekao da službeni Beograd nudi sporazumno rešenje za Kosovo, bez jednostrane promjene međunarodno priznatih granica i političke destabilizacije.
"To rješenje bilo bi međunarodno zajamčeno i poslije isteka određenog razdoblja, od recimo 20 godina, ono bi se ponovo našlo za pregovaračkim stolom", rekao je Tadić.
Prema njegovim rečima, Albanci na Kosovu dobili bi vrlo široku autonomiju, "koja će ih u većini pitanja svakodnevnog života učiniti samostalnim u odnosu na Beograd, pod uvjetom da takvu istu autonomiju prihvate za srpski entitet u pokrajini", javlja Tanjug.
Dodao je da bi se nastavio proces pridruživanja Srbije i Crne Gore EU, uključujući Kosovo, i istaknuo da bi konkretne pojedinosti takvog rješenja trebalo dogovoriti u izravnim pregovorima dviju strana.
U osvrtu na neka stajališta unutar međunarodne zajednice, srbijanski predsjednik ocijenio je "da činjenica da su kosovski Albanci toliko trpjeli pod Miloševićevim režimom ne može biti argument za nametanje neovisnosti pokrajine".
"Pravna i politička načela međunarodnog poretka ne mogu vrijediti za jedne narode i države, a zaobilaziti se u slučaju drugih", istaknuo je Tadić.
Predsjednik Srbije ocijenio je "kratkovidnim i politički opasnim" promatrati Kosovo kao jedinstven slučaj, "jer, ako bi se kosovskim Albancima priznala nezavisnost, zašto je ne bi dobile i etničke grupe u drugim državama koje je isto tako glasno i emotivno traže".
Šef UNMIK-a Soren Jessen-Petersen izjavio je na istom sastanku Vijeća sigurnosti da je ubrzanje procesa pregovora o budućem statusu pokrajine u interesu svih, a da konačni rezultat treba biti multietničko društvo okrenuto miru i suradnji sa susjedima.
Predstavljajući Vijeću redoviti izveštaj, Jessen-Petersen je podsjetio da je međunarodna zajednica već zaključila kako je status quo na Kosovu neodrživ.
Prema njegovim riječima, brzina tog procesa određivanja konačnog statusa ovisit će o ustrajnosti stanovnika Kosova na primjeni standarda, osobito onih koji se odnose na očuvanje multitetničnosti.
Šef UNMIK-a je istaknuo da je između posljednjeg izvješća 25. listopada do polovine prosinca prošle godine provedba standarda na Kosovu značajno usporena, posebice na području zaštite prava manjina. No, dodao je da su od sredine prosinca čelnici kosovskih institucija poduzeli brojne inicijative kako bi se ubrzalo njihovo ispunjavanje.
Ocjenivši kako "proces utvrđivanja budućeg statusa kod kosovskih Albanaca budi nadu, a kod kosovskih Srba strah", Petersen je ustvrdio da je izravno uključivanje kosovskih Srba u pokrajinske institucije najbolji način da se prevlada takvo stanje. "Za to je, ključna potpora Beograda", naglasio je šef UNMIK-a.
Nakon izlaganja Tadića i Jessena-Petersena, u raspravu su se uključili veleposlanici zemalja članica Vijeća sigurnosti.
Američki veleposlanik pri UN-u John Bolton izjavio je kako je neovisnost jedno od mogućih rješenja za budući status Kosova. "Moramo biti realni u pogledu mogućih rješenja, a neovisnost je jedna od mogućnosti", istaknuo je Bolton, koji smatra da svako rješenje mora biti prihvatljivo za stanovnike Kosova, osnažiti regionalnu stabilnost, unaprijediti demokraciju i ubrzati ulazak regije u euroatlanske integracije.
S njim se slaže i britanski veleposlanik pri UN-u Emyr Jones Parry koji je izjavio da je "nezavisnost Kosova jedna od opcija i da se ne može zanemariti mišljenje 90 posto građana albanske nacionalnosti".
Prema njegovim riječima, kosovska vlada premijera Bajrama Kosumija mora učiniti više na ostvarivanju standarda međunarodne zajednice, kako bi se stvorili uvjeti za bolji i sigurniji život manjinskih zajednica.
Kineski veleposlanik Wang Guangya ocijenio je da trajno rešenje kosovskog pitanja leži u poštovanju načela Rezolucije 1244 i teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije i Crne Gore.
Njegov francuski kolega Jean-Marc Sabliere također drži da rješenje statusa Kosova mora biti svima prihvatljivo. Ocijenio je da će ispunjavanje standarda biti presudno kod odlučivanja budućnosti pokrajine dodajući da Kosovo mora biti multietničko.