Taj bi spomenik trebao biti odljev originalnog spomenika koji je za Hrvate, ubijene 1943. u Villefrancheu, nakon Drugog svjetskog rata izradio kipar Vanja Radauš. No, original spomenika pogubljenim Hrvatima, odlukom tadašnjih jugokomunističkih vlasti nije postavljen u Villefrancheu nego na pulskoj Rivi.
"Danas su sazrele prilike za postavljanje spomenika s novim odljevima na bazi originalnih gipsanih figura i kalupa, pa će tako odljev originalnoga spomenika biti ipak postavljen u tom gradu, za što će troškove snositi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske", izjavio je pulski gradonačelnik Valter Drandić.
Serge Roques, gradonačelnik Villefranchea de Rouerguea, rekao je da postavljanje spomenika nije samo odavanje počasti poginulim Hrvatima, već je to i simbol buduće suradnje dviju država. Stoga je on predložio, a pulski gradonačelnik prihvatio bratimljenje gradova Villefranchea i Pule.
Francuski veleposlanik u Hrvatskoj Francois Saint-Paul rekao je kako je suradnja dobrodošla, naročito zato, kako je rekao, "što se Hrvatska sprema za ulazak u EU".
Pobuna Hrvata muslimana i katolika u njemačkoj SS diviziji izbila je 17. rujna 1943. u Villefrancheu (južna Francuska). Pobunjenici su ubili pet njemačkih časnika te neko vrijeme zavladali gradom. Nakon sloma pobune postali su žrtve masovnog kažnjavanja. Dvadesetak ih je pogubljeno, a mnogi su deportirani u logore smrti.
Inače, jučer je u Zagrebu predstavljena knjiga o tim događajima "Buntovnici iz Villefranchea: Pobuna jednog bataljona SS trupa septembra 1943.", autora akademika Mirka D. Grmeka i književnice Louise L. Lambrichs.
Knjiga je prvi put objavljena 1998. na francuskom jeziku, a sarajevski nakladnik Armis print objavio ju je na bošnjačkom jeziku 2005.
Povjesničar Vladimir Geiger na predstavljanju je ocijenio da su nakon Drugoga svjetskog rata zainteresirane strane - francuska, jugoslavenska i njemačka - svaka imale svoju inačicu događaja u Villefrancheu.
"Njemačka je pobunu smatrala posljedicom stege i ponašanja prema zatvorenicima", rekao je Geiger, dodavši kako su ju Francuzi držali dijelom svoga pokreta otpora. Jugoslavenska je strana događaje tumačila djelovanjem komunističkoga pokreta pa je na spomen-ploču žrtvama u Villefrancheu stavila zvijezdu petokraku, dodao je.
Povjesničar Zdravko Dizdar rekao je pak kako je do pojave knjige uglavnom sustavno prešućivan identitet pobunjenika. Dodao je kako su se u Villefrancheu protiv nacista pobunili tadašnji Hrvati muslimani i katolici, koji su jedino tražili slobodu za svoju tadašnju domovinu Hrvatsku. Zato sjećanje na pripadnike te divizije jednako pripada današnjoj Hrvatskoj i BiH, rekao je.
I suautorica knjige Louise L. Lambrichs smatra da su događaji u Villefrancheu zajedničko pamćenje koje dijele današnje Hrvatska i BiH.