Biskup Komarica primio je jučer u biskupskom ordinarijatu američkog diplomata Crishocka koji se posebno zanimao za položaj katoličke populacije na području Banjolučke biskupije.
Na upit diplomata koji su problemi najvažniji te što se može pomoći i popraviti, biskup Komarica je naveo da im je je najpotrebnija pomoć - politička, pravna i materijalna oko povratka i ostanka svih onih koji se žele vratiti u svoj rodni kraj, pa tako i katolika.
"Nikako ne može biti dobro za budućnost BiH što se iz nje iskorjenjuje jedan od njezinih triju domicilnih naroda - hrvatski narod, što je na području Banjolučke biskupije u entitetu Republike Srpske od predratnih 70.000 katolika ostalo tek njih 6500, većinom starije dobi, a na području RS od predratnih 220.000, sada je tek 12.500 katolika", rekao je Komarica.
Posebno je spomenuo "konstantno opstruiranje vlasti RS da se konačno vrate posmrtni ostaci 16. lipnja 1992. otetoga i ubijenog župnika vlč. Ratka Grgića iz Nove Topole kod Bosanske Gradiške te opstruiranje zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u BiH - od strane općinskih vlasti u Drvaru, u Federaciji BiH, koje ne dopuštaju izgradnju katoličke crkve umjesto porušene župne crkve i kuće u tom gradu".
Biskup je u razgovoru iznio konkretne podatke o broju vjernika, župa i samostana, o ratnim stradanjima vjernika i vjerskih objekata, o svome nastojanju oko promoviranja istine te obrane osnovnih prava i sloboda svakoga čovjeka, svake etničke skupine i vjerske zajednice. Posebno je istaknuo drastično i nemilosrdno iskorjenjivanje katoličke populacije iz dvije trećine njegove biskupije, koje se nalaze na području RS.
Iznio je više slučajeva bezobzirnog primjenjivanja "zakona sile", i u poslijeratnom razdoblju, od strane lokalnih vlasti i nekih utjecajnih međunarodnih predstavnika.
Rekao je da je razočaran nejedinstvenošću, neodlučnošću, nevjerodostojnošću, nepoštenjem i sebičnošću mnogih domaćih i stranih političara.