Čobanković je nazočio otvaranju 41. hrvatskog i 1. međunarodnog znanstvenog skupa agronoma na kojemu će više stotina stručnjaka razmatrati aktualne teme u poljoprivredi.
Ministar je istaknuo da je u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava u 2005. bilo 161.398 gospodarstava. Proračunska sredstva za poticanje proizvodnje koristilo je oko 80.000 gospodarstava, a za njih se može reći da su komercijalna i tržišno usmjerena gospodarstva, rekao je.
Iz proračuna je za potpore u poljoprivredi u 2006. predviđeno ukupno oko 2,1 milijarda kuna ili 100 milijuna kuna više nego 2005.
Čobanković je naveo najvažnije aktivnosti Ministarstva među kojima je ustroj Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi koje bi u svibnju trebala akreditirati Europska komisija.
Priprema se primidžbena kampanja za korisnike predpristupnog SAPARD programa EU, kao i Operativni program podizanja trajnih nasada.
U sklopu programa podizanja trajnih nasada subvencionira se izgradnja tzv. ULO hladnjača. Od 2003. su s 16,1 milijuna kuna subvencionirani projekti ukupne vrijednosti 118 milijuna kuna i osiguran skladišni prostor od 18.226 tona. Sada ima 32.700 tona ULO prostora, što je oko 82 posto od potrebnih kapaciteta.
U provedbi su i operativni program razvitka govedarske proizvodnje, pripremljen je program razvoja svinjogojske proizvodnje te je pri kraju izrada programa povrćarstva.
Program navodnjavanja je započet, usvojen je "master plan", a u 2006. bit će pokrenut pilot projekt s oko 80 milijuna kuna.
Čobanković je izvijestio i o pregovorima o pristupanju EU i snimanju stanja u poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvitak. U veljači i ožujku bit će nastavljeno u poglavljima ribarstvo i sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor.
O hrvatskim autohtonim proizvodima u nastavku skupa govorili su državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Dragan Kovačević i savjetnica u ministarstvu Marija Pišonić.
EU pridaje veliki značaj proizvodnji tradicionalnih proizvoda, što je u vezi s poticanjem ruralnog razvoja i farmi, a Hrvatska ima puno autohtonih proizvoda koji će uz odgovarajuću zaštitu i uspostavu sustava po uzoru na EU postati značajan izvozni brand, kazao je Kovačević.
Prema riječima Pišonić, u Hrvatskoj je zaštićeno devet autohtonih proizvoda - Istarski pršut, Torkul za maslinovo ulje, Cetinski sir, Drniški pršut, Paški baškotin, Dingač, Paški sir, Slavonski domaći kulen i Stara slavonska šljivovica.
Znanstveni skup agronoma održava se do 17. velječe, a organizirali su ga Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Balkan Environmental Association (B.E.N.A.)