O knjizi su govorili urednik Asaf Džanić, koji je pročitao i prikaz knjige sarajevskoga ravnatelja Instituta za istoriju Husnije Kamberovića, povjesničari Vladimir Geiger i Zdravko Dizdar te suautorica knjige Louise L. Lambrichs.
Geiger je ocijenio kako su nakon Drugoga svjetskog rata zainteresirane strane - francuska, jugoslavenska i njemačka svaka imale svoju inačicu događaja u Villefrancheu.
"Njemačka je pobunu smatrala posljedicom stege i ponašanja prema zatvorenicima", rekao je Geiger, dodavši kako su je Francuzi držali djelom svoga pokreta otpora. Jugoslavenska je strana događaje tumačila djelovanjem komunističkoga pokreta pa je na spomenik žrtvama u Villefrancheu stavila zvijezdu petokraku, dodao je.
Do pojave knjige uglavnom je sustavno prešućivan identitet pobunjenika, napomenuo je Dizdar, dodavši kako su se u Villefrancheu protiv nacista pobunili tadašnji Hrvati muslimani i katolici, koji su jedino tražili slobodu za svoju tadašnju domovinu Hrvatsku. Zato sjećanje na pripadnike te divizije jednako pripada današnjoj Hrvatskoj i BiH, rekao je.
Podsjetio je kako je Himmler poticao muslimansku autonomiju u BiH pokušavajući osnovati diviziju sastavljenu isključivo od muslimana. Bojeći se od panislamizma, vlasti NDH su to uspjele spriječiti pa su uz Hrvate muslimane u sastav postrojbe ušli i katolički Hrvati, rekao je.
Pišući o manipulacijama pobune u Villefrancheu, Kamberović je ocijenio kako su, uz ine, tijekom devedesitih, pobunom također manipulirali Bošnjaci i Hrvati. Oni su na temelju tog događaja u Villefrancheu pokušavali graditi svoj antifašistički mit, dodao je.
Knjiga je korak u demistifikaciji događaja, ustvrdio je Kamberović, dodavši kako sudionicima pobune pokušava vratiti njihov tadašnji identitet.
Suautorica knjige Lambrichs smatra kako su događaji u Villefrancheu zajedničko pamćenje koje dijele današnje Hrvatska i BiH.
Knjiga je prvi put objavljena 1998. na francuskom jeziku, a sarajevski nakladnik Armis print objavio ju je na bošnjačkom jeziku 2005.
Pobuna Hrvata muslimana i katolika u SS diviziji izbila je 17. rujna 1943. u Villefrancheu (južna Francuska). Pobunjenici su ubili pet njemačkih časnika te neko vrijeme zavladali gradom. Nakon sloma pobune postali su žrtve masovnog kažnjavanja. Dvadesetak ih je pogubljeno, a mnogi su deportirani u logore smrti.
Akademik Mirko D. Grmek (Krapina, 1924.-Pariz 2000.) jedan je od najpoznatijih povjesničara medicine. Bio je profesor na Sorboni. Objavio je, uz ine, knjigu "Povijest medicinske misli Zapada".