Knjiga je objavljena u Matičinoj nakladi, a priređivač knjige Emil Hilje istaknuo je da je zadarska umjetnička i kulturna baština životno opredjeljenje Ive Petrciolija koji više od pola stoljeća istražuje i proučava tu baštinu. To je, istaknuo je, rezultiralo s desetak vrijednih knjiga i više od 200 znanstvenih i stručnih radova.
Nakon završena studija Petricioli se 1949. vraća u rodni Zadar. Započevši karijeru kao arheolog, posvećuje se proučavanju ranog srednjega vijeka, te istražuje slabo poznate, pa čak i posve nepoznate, spomenike s područja arhitekture i skulpture, istaknuo je Hilje.
Iz velikog i plodnog Petrciolijeva opusa izdvojio je teme koje su vezane uz ranosrednjovjekovno graditeljstvo i skulpuru, srednjovjekovno zlatarstvo, gotičko kiparstvo te urbanu strukturu srednjovjekovnoga Zadra. Petricioli je velik dio svoga opusa posvetio monumentalnoj škrinji sv. Šime, najznačajnijem zlatarskom djelu na prostoru Hrvatske, najznačajnijim dalmatinskim kiparima poput Pavla iz Sulmone, Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca, te talijanskim renesansnim majstorima čija se djela nalaze u Zadru.
Arheolog Nikola Jakšić podsjetio je da Petricioli pripada prvoj generaciji povjesničara umjetnosti školovanih na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Petriciolijeva obitelj potječe iz Lombardije, a početkom 17. stoljeća doselila se u Sali na Dugom otoku zajedno s još nekoliko talijanskih obitelji. U razdoblju između dva rata obitelj Petricioli morala se iseliti iz Zadra osjetivši sve teškoće koje je prolazio grad odsječen od matične domovine. Petricioli je bio svjedokom i velikog razaranja Zadra u Drugom svjetskom ratu u kojemu je stradalo 80 posto gradske jezgre, a grad je proživio istu sudbinu kao Varšava ili Dresden.
Jakšić je podsjetio na ulogu Miroslava Krleže, koji je 1951. u Zagrebu priredio izložbu "Zlato i srebro Zadra" i tako upozorio na zadarsku baštinu koju je trebalo dostojno zaštiti i sačuvati. U tome je veliku ulogu odigrao Petricioli uz drugog velikog stručnjaka za antiku akademika Matu Suića.
Ne postoji u Zadru čovjek, znanstvenik i stručnjak, koji toliko skrbi o baštini kao što to i danas čini Petricioli. Hrvatska je imala sreću da je imala još nekoliko vrsnih stručnjaka, poput akademika Branka Fučića u Istri i sjevernojadranskom primorju, Krunu Prijatelja u Splitu i Cvitu Fiskovića u Dubrovniku zaključio je Nikola Jakšić.
Knjigu je uredila Jelena Hekman, a objavljena je u bibliotečnom nizu Redovita izdanja za članstvo MH.