"(...) Naš prijedlog Rusiji je da smo spremni otkazati sve ugovore ili specifične točke te izraditi nove ako ne odgovaraju nekome na ruskoj strani", rekao je Jehanurov na sastanku svoje vlade.
Premijer se obratio vladi o tom pitanju dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin sugerirao da su neki dijelovi ugovora upitni.
Spor oko ruskog plina izazvao je ustavnu krizu u Ukrajini, zaoštrio ionako napete odnose Moskve i Kijeva ali i ukazao u kolikoj mjeri Europa ovisi o ruskom energentu.
Novi sporazum, kojim Ukrajina plaća 230 dolara za 1000 prostornih metara ruskog plina, Kijev i Moskva postigli su u siječnju nakon što je Rusija, čiji plin pokriva četvrtinu europskih potreba, nakratko zatvorila pipac južnome susjedu, a redukcije su osjetile i europske zemlje koje se opskrbljuju putem ukrajinskog plinovoda.
Zastupnici ukrajinskog parlamenta osudili su novi sporazum kojim se Kijev obvezao uvoz plaćati dvostruko više nego li dosad, a za usluge tranzita plina do Europe dobivati manje, te su izglasali nepovjerenje vladi premijera Jehanurova.
Jehanurov će obnašati dužnost do parlamentarnih izbora u ožujku, ali predsjednik Republike Viktor Juščenko, čije su ovlasti smanjene nedavnim ustavnim promjenama, odbija prihvatiti parlamentarnu odluku.
Prema predizbornim anketama, na izborima 26. ožujka trebali bi pobijediti Juščenkovi politički protivnici.
Ruski plinski monopolist Gazprom i ukrajinska državna tvrtka Naftogaz prošlog su tjedna, nakon dugih pregovora, potpisale dodatni sporazum o osnutku mješovitog poduzeća za distribuciju plina ukrajinskim kupcima.
Kritika ruskoga predsjednika Vladimira Putina na to mješovito poduzeće nazvano RosUkrEnergo odnosi se na netransparentnost poslovanja. Putin je naime kazao da 50 posto prihoda tog konzorcija pripada Gazpromu no nejasan je stvarni korisnik drugih 50 posto kojim posluje austrijska Raiffeisenbank.