ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je u srijedu da objavljivanje karikatura proroka Muhameda u tjedniku Nacional nije pametan potez i da on može nanijeti štetu i državi i pojedincima. Odgovarajući na upit novinara nakon razgovora s estonskim kolegom Arnoldom Rueuetelom da komentira objavljivanje spornih karikatura u Nacionalu, Mesić je kazao da smo sada i u Hrvatskoj suočeni sa situacijom u kojoj treba naći pravu mjeru između načela slobode govora i izražavanja i potrebe da se ne vrijeđaju ničiji vjerski osjećaji. Prema njegovim riječima, možemo vjerovati da autori spornih karikatura nisu želi vrijeđati Muslimane, ali činjenica je da su oni uvrijeđeni.
ZAGREB - Estonija i Hrvatska dvije su prijateljske zemlje i nema prepreka za daljnji razvoj bilateralne suradnje, ocijenili su u srijedu u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov estonski kolega Arnold Rueuetel, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Mesić je podsjetio da je Estonija bila među prvim državama koje su priznale Hrvatsku. Ta je baltička zemlja već dvije godine članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i u potpunosti podržava približavanje Hrvatske EU i NATO-u. S tim u svezi, Mesić je naglasio da je "formula individualni pristup i regionalna suradnja uspjela u Estoniji" te da je to i pristup koji zagovara Hrvatska.
SARAJEVO - Nekoliko stotina muslimanskih vjernika okupilo se u srijedu ispred veleposlanstava Norveške, Francuske i Danske u Sarajevu kako bi prosvjedovali zbog karikatura kojima se vrijeđa prorok Muhamed, što su ih objavili mediji u tim zemljama. Između 200 i 300 mlađih prosvjednika, kojima su se uz put pridružili i neki slučajni prolaznici, najprije su se okupili ispred Begove džamije u starom dijelu Sarajeva, da bi potom krenuli prema trima zapadnim veleposlanstvima zadržavši se kraće vrijeme ispred svakog od njih. Izvikivali su parole kojima se traži usvajanje propisa kojima bi se zabranilo vrijeđanje vjerskih simbola, a predstavnicima veleposlanstava uručeni su i zahtjevi za isprikama zbog uvreda.
BEOGRAD - Vlasti u Beogradu obećale su glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte rješavanje slučaja Ratka Mladića do 21. veljače, piše beogradski dnevnik "Blic" od srijede. Carli del Ponte rečeno da su vlasti "vrlo blizu rješenja slučaja Ratka Mladića, na jedan ili na drugi način", što znači "ili da je nađen modalitet njegove predaje, što je vjerojatnije, ili da će on biti uhićen", navodi list. Beogradski dnevnik "Danas", pak, pozivajući se na izvor iz srbijanske vlade, tvrdi da je Carli del Ponte obećana smjena Slobodana Borisavljevića, načelnika Uprave za otkrivanje ratnih zločina MUP-a Srbije, zbog sumnji da bi mogao ometati nalaženje haških bjegunaca.
BEOGRAD - Broj mogućnosti koje se razmatraju za status Kosova vrlo je ograničen, jer nema povratka na situaciju prije 1999. godine, kao ni podjele Kosova niti ujedinjenja s nekom od susjednih država, izjavio je politički direktor Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije John Sawers. Sawers je, u intervjuu Radiju B92 u srijedu, negirao da je kosovskim Srbima u Prištini u ponedjeljak kazao da je kontaktna skupina već odlučila da će Kosovo dobiti neovisnost, ali je upozorio da je "neovisnost Kosova cijena koju Srbija mora platiti za greške režima Slobodana Miloševića", jer svaka zemlja mora prihvatiti svoje naslijeđe iz prošlosti.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv bivšeg člana Predsjedništva BiH Mirka Šarovića te još trojice ranije utjecajnih dužnosnika Srpske demokratske stranke (SDS) osumnjičenih za sudjelovanje u organiziranim kriminalnim aktivnostima, priopćeno je u srijedu u Sarajevu. Šarović te Momčilo Mandić, Milovan Bjelica i Milorad Govedarica optuženi su po četrnaest točaka za zloporabu položaja ili ovlasti odnosno udruživanje radi izvođenja kaznenih djela i od prošle godine se nalaze u pritvoru. Oni su optuženi da su osiguravali novac za financiranje SDS-a iz fondova Privredne banke u Istočnom Sarajevu u vrijeme dok je na njezinu čelu bio Mandić, ratni ministar pravde u vladi bosanskih Srba. Protuzakonite aktivnosti odnosno plasiranje fiktivnih kredita za potrebe SDS-a na kraju je dovelo do stečaja banke.
BERLIN - Njemačka javnost žestoko je reagirala na iznenadno puštanje iz istražnog zatvora Munira el Mutasadeka, koji je osumnjičen da je pomagao atentatore koji su izvršili napade na SAD 11. rujna 2001. Njemački sindikat policijaca (GdP) je Mutasadekovo puštanje na slobodu ocijenio kao "težak udarac borbi protiv terorizma". Senator za unutarnje poslove grada Hamburga, u kojem Mutasadek živi, Udo Nagel, izrazio je žaljenje zbog njegova puštanja na slobodu ali je zaključio da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati. Visoki sud je 2004. zbog propusta tijekom procesa, poništio presudu hamburškog suda po kojemu je Mutasadak bio osuđen na 15 godina zatvora kao suučesnik u ubojstvu u 3000 slučaja.
HEBRON - Međunarodni promatrači odlučili su u srijedu privremeno se povući iz Hebrona na Zapadnoj obali nakon palestinskog napada na njihovo sjedište u sklopu prosvjeda protiv europskih karikatura poslanika Muhameda. Prosvjedujući protiv objave karikatura proroka Muhameda u europskim tiskovinama stotine Palestinaca kamenovale su sjedište promatračkog tima Privremene međunarodne prisutnosti u Hebronu razbijajući prozore.
DEN HAAG/ZAGREB - Hildegard Uertz-Retzlaff, tužiteljica na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, u srijedu je knjige sjećanja njegovih najbližih suradnika iz 1991. iskoristila kao dokaze optužbe tijekom protuispitivanja svjedoka obrane Branka Kostića. Memoarske knjige svjedoka Kostića, te knjige Borisava Jovića i Momira Bulatovića, tužiteljica je citirala kao dokaz da je ključne odluke u vrijeme raspada SFRJ, tijekom 1991. donosila neformalna šesteročlana skupina koju su uz Miloševića, Jovića, Kostića i Bulatovića činili i generali iz vrha JNA Veljko Kadijević i Blagoje Adžić. Citirajući spomenute zapise Uertz-Retzlaff je kazala kako su sve ključne odluke donošene u krugu šestorice, pri čemu je, Milošević "vukao sve konce i donosio sve kadrovske odluke".
PARIZ - Prvo žarište ptičje gripe tipa H5N1 otkriveno je u Africi, u uzgajalištu kokoši nesilica na sjeveru Nigerije, objavila je u srijedu u Parizu Međunarodna organizacija za zdravlje životinja (OIE). Stručnjaci se već mjesecima boje izbijanja ptičje gripe u Africi, kontinentu loše opremljenom za borbu s pandemijom gdje su uvjeti života povoljni za prijenos bolesti s peradi na čovjeka.