Odavno u uporabi više nema putovnica i osobnih iskaznica čiji je naziv ispisan dvojezično, iako Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma iz 1991. i 1992. godine daje pravo nacionalnim manjinama na dvojezične dokumente u mjestima gdje je u uporabi i njihov materinji jezik, ukazuje Korhecz.
On također navodi da pripadnici nacionalnih manjina često imaju problema kad zahtijevaju da im se u osobni dokument upišu podaci na materinjem jeziku, premda na to imaju pravo već pet godina.
Položaj hrvatske manjine ne razlikuje se od onog u kojemu su ostale manjine, ističe za Hinu predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Lazo Vojnić Hajduk, i dodaje da deklarativno to pravo postoji ali se u praksi rijetko primjenjuje.
On je to ilustrirao primjerom iz osnovnih škola u kojima već četiri godine postoji organizirana nastava na hrvatskom jeziku ali se evidencija o djeci i njihovom školskom uspjehu upisuje u dnevnik na ćirilici.
"Ne može se reći da ne postoji politička volja za ostvarenje prava na uporabu jezika i pisma manjina, ali nije aktivna", zaključio je Lazo Vojnić Hajduk.
Hrvatski jezik je jedan od službenih jezika u Vojvodini i prvo se počeo primjenjivati u općini Subotici još 1992.