Znanstvenici procjenjuju da je eksplozija vulkana Krakatau odgovarala eksploziji atomske bombe od 100 megatona, a u Zemljinu atmosferu digli su se golemi oblaci čestica vulkanskog pepela i prašine.
Utjecaj erupcije u atmosferi osjećao se desetljećima - puno dulje nego se ranije smatralo, rekli su znanstvenici.
"Čini se da utjecaji vrlo velike eksplozije mogu trajati mnogo desetljeća, čak i čitavo stoljeće", rekao je Peter Gleckler, klimatolog s Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji.
Razine mora rastu kad je globalna temperatura viša, a padaju kad se atmosfera hladi. Vulkani u atmosferu ispuštaju aerosole i prašinu koji blokiraju sunčevu svjetlost i doprinose zahlađenju.
Američki i britanski znanstvenici proučavali su razne klimatske modele 20. stoljeća, od kojih su neki uključivali i utjecaj vulkanskih erupcija.
"Kad smo usporedili te modele, vidjeli smo da je u vrijeme Krakataua došlo do jasne razdjelnice između onih modela koji uključuju tu erupciju i onih koji ne uključuju", rekao je Gleckler.
"Vulkani imaju veliki utjecaj. Razine mora i globalne temperature mnogo bi više porasle da nema vulkana", dodao je američki znanstvenik.