Kako u utorak navodi mariborski dnevni list "Večer", iako je i politički i ekonomski interes Slovenije da Hrvatska što prije uđe u EU, za pad potpore krivi su slabi međudržavni odnosi o kojima često izvješćuju ovdašnji mediji.
Ispitivanje koje je predstavljeno u ponedjeljak govori da Hrvatska sada uživa najmanju potporu slovenske javnosti za uključenje u EU ne samo kad je riječ o državama zapadnog Balkana, nego i šire. Tako od država nastalih na području bivše Jugoslavije najviše podržava europske ambicije Makedonije (63 posto), Srbije i Crne Gore (62), te Bosne i Hercegovine (61). Prosječna potpora Slovenaca ideji proširenja EU-a je 71 posto, a najviše bi željeli da se u EU uključe Švicarska i Norveška (po 92 posto), Island (87), te Ukrajina (66).
Od svih kandidatkinja za članstvo, te zemalja koje imaju aspiracije jednom postati članice Unije, manje potpore od Hrvatske dobile su Turska (49) i Albanija (48 posto), prenosi list dio jesenskog istraživanja Eurobarometar koje je u ponedjeljak predstavila misija Europske komisije u Ljubljani.
Komentator Branko Maksimović piše da "nije potrebno niti špekulirati kakve će biti reakcije Zagreba" na spomenuto ispitivanje.
Ovo ispitivanje javnog mišljenja rađeno je u listopadu i studenom prošle godine, kad je slovenska javnost bila medijski vrlo senzibilizirana na odnose s Hrvatskom zbog proglašenja slovenskog ribolovnog pojasa kojim je cijeli Piranski zaljev proglašen slovenskim unutarnjim vodama i reakcija hrvatske vlade na taj potez. Vodeći slovenski političari tada su izjavljivali da će se otvorena pitanja s Hrvatskom, uključujući i granično, rješavati tijekom pregovora Hrvatske s Europskom unijom i da je Hrvatska tijekom bilateralnih pregovora pokazivala "upitni" stupanj kredibilnosti.