Dramaturginja predstave Sanja Ivić istaknula je da je "Žudnja" izrazito poetsko djelo, a protagonisti su četiri osobe - dvojica muškaraca i dvije žene koji u pustinji vlastite samoće pokušavaju komunicirati.
Osobe su bez imena, muškarci nose oznake su A i B, žene su osobe M i C, nema didaskalija i općenito nema nikakvih opisa o tome kako bi netko ili nešto trebalo izgledati. Sve što znamo o tim osobama, navodi Ivić, znamo samo po njima samima, njihovim riječima koje su neka vrsta pjesme u prozi.
U tekstu se mogu prepoznati citati iz Biblije te dijelovi pjesama T.S. Eliota, a četiri osobe upoznaju se i po onome što ostaje neizgovoreno, ali i po samim riječima koje imaju razarajuću snagu, ističe dramaturginja i dodaje kako na sceni vlada kaos, ne samo u riječima, nego i na tijelima i dušama protagonista.
Redatelj Borut Šeparović napominje da je "Žudnja" više glazbeni postdramski nego klasični dramski teatar, više događaj nego obična predstava koja kroz elemente glazbenog i dramskog tematizira odnos ljubavi i moći, istražuje stvari koje žudimo više od svega i koje nas upravo zbog toga mogu na kraju i uništiti. Predstava je, smatra Šeparović, bez konkretnog konteksta, postoji samo fragmentarna indikacija narativnog u kojoj granice karaktera potpuno nestaju.
Uloge tumače Milan Pleština, Zrinka Cvitešić, Damir Markovina i Alma Prica. Glazbeni dio povjeren je violončelistici Snježani Rucner. Scenografi predstave su Luka Kincl i Nikša Ninić.
Intendantica Ana Lederer istaknula je da HNK, osim klasičnih djela, izvodi i suvremenike, dodavši kako je na taj način to kazalište izloženo suvremenim dramskim izazovima, a kojima pripada i "Žudnja".