Najveći udio u toj stopi povećanja površine otpada na uzgoj soje otporne na herbicide, koji i inače čini 60 posto uzgoja GMO-a.
Udio genetski modificiranih biljaka u poljoprivredi kontinuirano je rastao u prošlom desetljeću pa se u razdoblju od komercijalizacije uzgoja GMO-a 1996. bilježe dvoznamenkaste godišnje stope rasta, izračunala je ISAAA.
U istom je vremenskom razdoblju površina za uzgoj GMO-a 50 puta uvećana, s 1,7 milijuna hektara u šest zemalja na 90 milijuna hektara u 21 zemlji u 2005., navodi ta agencija.
Uzgoj GMO-a bilježi uzlazni trend i u nekoliko članica Europske unije pa je prošle godine prvi puta u Češkoj uzgojen biotehnološki kukuruz. Time je broj europskih zemalja u kojima se uzgajaju genetski modificirane biljke porastao na pet i uključuje uz Češku i Španjolsku, Njemačku, Francusku i Portugal.
U Njemačkoj se već šestu godinu uzgaja GM kukuruz na površini od 345 hektara a Španjolska čak spada među 14 "mega-zemalja" na području genetske tehnologije, s ukupnom površinom na kojoj se uzgajaju genetski modificirani organizmi od više od 50 tisuća hektara.
U spomenutu skupinu "mega-zemalja" kada je u pitanju površina zasađena GMO-ima spadaju i SAD, Argentina, Brazil, Kanada, Kina, Paragvaj, Indija, Južnoafrička Republika, Urugvaj, Australija, Meksiko, Rumunjska i Filipini.