Osim studenata koji traže arhivsku građu za seminarske i diplomske radove te profesora i znanstvenika, koji također istražuju povijesnu građu, Arhivom se ipak najviše koriste građani, koji traže podatke vezane za rješavanje imovinskih i pravnih odnosa, rekao je ravnatelj Sršan.
Prošle godine, koja je protekla u znaku 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti biskupa Josopa Jurja Strossmayera, uvelike su se tražili podatci vezani uz njegov život i djelo.
Dijelu posjetitelja omogućava se da samostalno istražuju, nakon što podnesu zahtjev i ispune prijavnicu za rad u čitaonici, a kad je riječ o složenijim zahtjevima, pomažu im djelatnici Državnog arhiva u Osijeku.
Ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku također je podsjetio da se još od kraja 17. stoljeća u javnim uredima u Osijeku čuva pismohrana.
U Osijeku je tek godine 1947., kad je arhivska ustanova postala samostalnom, pokrenuta sustavna djelatnost prikupljanja, čuvanja i obrade povijesne arhivske građe.
Državni arhiv u Osijeku danas se brine za više od 20.000 "dužnih metara" povijesne građe, a u samom Arhivu čuva se oko sedam tisuća "dužnih metara" povijesne građe, te tisuću arhivskih fondova i zbirki.
Najstariji dokument pohranjen u Državnom arhivu u Osijeku potječe iz 12. stoljeća.