Dostojevski je umro 9. veljače 1881., a na posljednjem oproštaju od slavnoga pisca bilo je 60.000 ljudi. Njega se, uz Lava Tolstoja, smatra najznačajnijim ruskim književnikom
Užarević napominje kako Dostojevski dijeli sudbinu većine književnih klasika, kojima se, zbog opsežnosti djela, rijetko posvećuje vrijeme. Imam dojam da Dostojevskog ne čitaju ni oni koji bi trebali, profesori i studenti, napomenuo je.
U Hrvatskoj je oduvijek bila relativno loša percepcija Dostojevskog, za razliku od Tolstoja koji je bio čitaniji, ocijenio je Užarević. Na sveučilišnoj razini on također nije bio detaljno obrađen autor, a ni među studentima nije osobito popularan, dodao je.
Užarević ipak smatra da je Dostojevski zanimljiviji od Tolstoja i da je riječ o "jednom od najutjecajnijih ruskih pisaca" na području psihoanalize, filozofske tematike, svijesti i podsvijesti te religioznih problema.
Dostojevski je i danas aktualan, izjavio je Užarević, jer tematski u središte stavlja čovjeka, dok bi i zbog svoje tehnike pisanja - poput krimića, ali uvijek s filozofskim sadržajem, isto mogao biti zanimljiv za postmodernu.
Po podatcima s internetskih stranica Knjižnica Grada Zagreba niti jedno djelo Dostojevskog ne nalazi se među prvih pedeset najposuđivanijih knjiga u proteklih godinu dana, iako je "Zločin i kazna" lektira u trećem razredu srednje škole. Tolstojeva "Ana Karenjina", također lektira, na istoj je ljestvici na petom mjestu.
Dostojevski je rođen 11. studenoga 1921. u Moskvi kao sin liječnika. Godine 1843. prekinuo je studije na vojnoj akademiji u St. Peterburgu te se opredijelio za poziv slobodnoga književnika. Poznat je postao već sa svojim prvijencem "Bijedni ljudi", koji je objavljen 1846.
Hrvatske su čitatelje s njegovim djelima upoznali mladi pravaši 1880-ih godina (A. Harambašić), ali je do veće recepcije došlo tek nakon Prvoga svjetskog rata.
Odjeci djela Dostojevskog, kako napominje A. Flaker u Leksikonu stranih pisaca, nalaze se u Donadinija, Cesarca, Krleže i Marinkovića.