Indonezijski predsjednik Susilo Bambang Yudhoyono osudio je objavu fotografija proroka i taj čin nazvao "bezosjećajnim". U petak je u prosvjedu ispred danskog veleposlanstva u Džakarti, čiji je list Jyllands-Posten prvi objavio karikature, spaljena zastava te zemlje.
Malezijski premijer Abdullah Ahmad Badawi je objavljivanje crteža Muhameda u europskim listovima u četvrtak i petak nazvao namjernim činom provokacije. "Međutim, pozivam stanovnike Malezije da ostanu mirni i racionalni", rekao je.
Danski premijer Anders Fogh Rasmussen u petak se ponovo odbio ispričati muslimanima zbog karikatura proroka Muhameda koje je objavio tisak unatoč gnjevu muslimana te višemjesečnoj inicijativi islamskih diplomata da nešto poduzme.
Nakon povlačenja nekih arapskih veleposlanika iz Danske i lavine muslimanskih prosvjeda što se ovih dana zakotrljala eskalirajući i u prijetnje smrću Dancima u inozemstvu, kronologija događaja započetih u rujnu 2005., otkriva da je provali nezadovoljstva prethodila diplomatska inicijativa dijela islamskih zemalja i da su se aferom bavila i međunarodna tijela poput Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda.
Premijer Rasmussen je u petak primio stotinjak diplomata, među njima desetak iz islamskih zemalja, kako bi s njima razgovarao o tom problemu. Međutim, Rasmussen je upravo to odbio učiniti u listopadu 2005., kada je odbacio poziv za hitnim sastankom što ga je od njega zatražilo 11 veleposlanika u Danskoj, većinom iz arapskih zemalja, te iz Bosne i Hercegovine i Turske. Veleposlanici su željeli zatražiti premijera da pozove na odgovornost dnevnik Jyllends-Posten (JP) zbog "zloporabe islama u ime demokracije, ljudskih prava i slobode izražavanja" no on je to tada odbio kazavši kako je "to je stvar načela. Neću se sastati s njima jer je kristalno jasno na kojim načelima počiva danska demokracija". One koji se osjećaju uvrijeđenima uputio je da satisfakciju potraže na sudu i dodao da kao premijer nema ovlasti ograničiti tisak niti to želi.
Slučaj je već tada izazvao diplomatsku krizu o kojoj, s izuzetkom danskih, nisu izvještavali vodeći međunarodni mediji, podsjeća na svojoj stranici kanadski neovisni portal vijesti Canadafreepress.com.
Sve do ovoga tjedna ignorirana u europskim medijima, ta afera nije, međutim, prošla nezapaženo u Vijeću Europe, paneuropskoj organizaciji 46 europskih država čiji je Ministarski odbor kritizirao dansku vladu jer u "ime slobode tiska" odbija poduzeti akciju protiv "uvredljivih" karikatura i zaključio da "netolerantnost" izbija iz pojedinih danskih medija.
Canadafreepress.com podsjeća da je afera počela prošlog ljeta kada se danski pisac požalio da ne može pronaći umjetnika voljnog ilustrirati mu knjigu o Muhamedu iz straha od odmazde danske muslimanske zajednice, jer islam brani reproduciranje prorokova lika.
Taj komentar potaknuo je najveći danski dnevnik Jyllands-Posten da testira koliko je prijetnja ozbiljna te je od većeg broja umjetnika zatražio da nacrtaju Muahmeda za ilustraciju članka o slobodi govora u višekulturnom društvu. Samo se 12 umjetnika odazvalo, a neki su svojim karikaturama kritizirali i samoga urednika Carstena Justea poručivši mu da "provocira".
List je 30. rujna objavio svih 12 karikatura pa i one na koje su kritizirale sam dnevnik, a slijedili su siloviti ulični prosvjedi i prijetnje muslimanske zajednice u Danskoj.
Prosvjedi su ujesen izbili i u indijskoj državi Kašmir, te Pakistanu nakon čega je vlada upozorila Dance neka izbjegavaju Pakistan.
Egipat je pak prekinuo razgovore o ljudskih pravima s Danskom, a turski premijer Recep Tayyip Erdogan kritizirao Dance na razgovorima u studenome.
Zatim je 7. prosinca 56 zemalja članica Islamske konferencije (OIK) jednoglasno osudilo Dansku jer odbija djelovati protiv "islamofobije".
Visoka povjerenica za ljudska prava UN-a Louise Arbour pismom OIK-u izrazila je žaljenje zbog "manjka poštovanja prema religiji drugih" i najavila da će aferu analizirati UN-ovi stručnjaci za rasizam.
U raspravu su se uključila i 22 bivša danska veleposlnika od kojih su mnogi služili u muslimanskim zemljama kritizirajući Rasmussenovo odbijanje da se sastane s 11 muslimanskih veleposlanika.
"Demokratskoj Danskoj služilo bi na čast da je premijer prihvatio poziv za sastankom", napisali su u kolumni u dnevniku Politiken te ocijenili da "Nije u skaldu s danskim stajalištem koristiti se (našom) slobodom kako bi namjerno vrijeđali vjeru manjine".
Nakon Evangeličko-luteranske crkve islam je druga po broju vjernika religija u Danskoj sa 180.000 pripadnika, odnosno tri posto stanovništva.