HDZ-ov zastupnik Krunoslav Markovinović ističe tako da su u posljednje vrijeme napravljeni značajni pomaci u ujednačavanju sudske prakse, da je izmjenama Zakona o sudovima osigurano suđenje u razumnom roku, te da je Vlada uspjela digitalizirati najveći dio zemljišnih knjiga.
Uvjeren je da će, uz postojeći pravni okvir, predložena strategija osigurati moderno, učinkovito i neovisno pravosuđe.
Oporbenjaci, međutim, tvrde da je Strategija nedorečena, da je riječ o "popisu želja", da nije jasno kako i kada Vlada planira provesti zacrtane reformske ciljeve.
Upozoravajući na javnu percepciju da je stanje sudstva u cjelini vrlo loše, Josip Leko (SDP) ocjenjuje da suci nisu krivi za sve, te da je u svemu velika i odgovornost Sabora kao zakonodavnog tijela.
"Svaki zakon mijenjali smo najmanje dva, a temeljne zakone i više puta, Kazneni zakon čak pet puta", podsjetio je Leko, ističući da je pomake u pravosuđu nemoguće napraviti ako se ne osigura stalnost pravnog sustava.
Upozorio je i da u Kaznenom zakonu još nisu ustaljene odredbe o gospodarskom kriminalu. Ovršni je zakon, kaže, tri puta iz temelja mijenjan, a sada Vlada predlaže nove promjene, koje će, tvrdi Leko, uvesti dva tipa vjerovnika i dužnika, što će biti izravan udar na jedinstveno tržište.
Najavljenim izmjenama Stečajnog zakona po njegovu će se mišljenju umjesto očuvanja radnih mjesta prioritet dati naplati potraživanja stečajnih dužnika.
Alenka Košiša Čičin-Šain (HNS) kao osnovnu manjkavost Strategije, ali i pravosuđa uopće, smatra nepostojanje jedinstvenog sustava obuke za pravosudne dužnosnike, posebno suce, i to tijekom cijelog njihovog radnog vijeka.
Nije, upozorava, stvoren ni sustav motivacije za suce i odvjetnike, ne postoje kriteriji za njihovo nagrađivanje i unaprjeđivanje, ali ni sustav eliminacije sudaca koji loše sude.
"Nismo primijetili da su suci gubili posao zbog lošeg rada", ocijenila je HNS-ovka.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt odbacila je kritike saborske oporbe da je Strategija reforme pravosuđa, koju predlaže njezino ministarstvo, prazno slovo na papiru, istaknuvši da ona predviđa niz mjera za povećanje učinkovitosti i neovisnosti pravosuđa.
Ministrica je u završnom obraćanju zastupnicima naglasila da Strategija predviđa konkretne mjere i rokove za njihovo provođenje, te pozvala zastupnike da u svakom trenutku to i kontroliraju.
Redom je odbacivala oporbene, u najvećem dijelu SDP-ove prozivke - potvrdila je njihove tvrdnje da je reforma zemljišnih knjiga počela 2002., za mandata bivše Vlade, ali i dodala da je Svjetska banka, koja je za taj projekt odobrila kredit od šest milijuna eura, krajem 2003. upozorila da je od tog iznosa utrošeno tek 10 posto.
"Kada sam 2004. došla na čelo Ministarstva dočekala me negativna ocjena Svjetske banke i zahtjev za povlačenjem svih sredstava, ali banka nam je ipak dala još jednu šansu", kazala je Škare-Ožbolt.
Najavila je da bi do kraja ove godine na nulu trebali biti svedeni svi zaostaci u zemljišnim odjelima, izvijestila da su svi gruntovni podaci upisani i verificirani, te da će uskoro biti i spojeni s podacima iz katastra, što je preduvjet za elektronski vođene zemljišne knjige.
Na prigovore nekih zastupnika da se ne čini ništa na regulaciji prekovremenog rada sudaca i sudova, ministrica je odgovorila da je pravilnik o prekovremenom radu donesen još 2003., da je tada krenuo i plan 'Hercules' u cilju smanjivanja zaostataka na sudovima, ali da je rezultat svega bilo povećanje zaostataka.
Naglasila je da je prvi put u povijesti hrvatskog pravosuđa zaustavljen trend rasta broja predmeta, što će Ministarstvo, najavila je, uskoro potkrijepiti službenim podacima.
Škare-Ožbolt istaknula je i da je novim Zakonom o sudovima uveden institut pravosudne inspekcije koja je provela nadzore u više sudova, te, tamo gdje se utvrdilo da se loše radilo, predložila, a Ministarstvo razriješilo neke predsjednike sudova.
Izvijestila je i da Strategija predviđa otvaranje specijaliziranih obiteljskih i radno-pravnih odjela na nekim većim sudovima, a za ta područja specijaliziranih sudaca na manjim sudovima.
Navedene su i dugoročne mjere za racionalizaciju mreže sudova, odnosno, po potrebi, spajanje nekih prekršajnih i općinskih sudova, dodala je ministrica.