Hrvatska još uvijek traži 1142 osobe koje su na popisu zatočenih i nestalih od 1991. i očekujemo da će ovaj dvodnevni razgovor biti plodonosan, jer se jedino kvalitetnim informacijama proces traženja može ubrzati, rekla je novinarima potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor.
"Bit ćemo odlučni da se taj proces traženja ubrza i da se što je moguće prije okonča, jer se radi o najvažnijem i najbolnijem humanitarnom pitanju", rekla je Kosor.
Ističući da obitelji čiji su najmiliji još uvijek na popisu zatočenih i nestalih muči vrijeme, navela da je "sve više roditelja koji na žalost umiru, a da nisu saznali istinu o svojim najbližima, o svojim sinovima i kćerima".
Najavila je da će rezultate pregovora predsjednici povjerenstava dviju država iznijeti sutra na konferenciji za novinare.
Očekujući da će se u pregovorima doći do novih informacija Vlada je u državnom proračunu za ovu godinu osigurala dodatnih dva milijuna kuna za postupke ekshumacija i identifikacija.
Kosor je navela da su glavna tema razgovora informacije o mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, ali i informacije o premještanju mjesta masovnih grobnica 1995. i 1996. na tada još okupiranim područjima Hrvatske. Rekla je da se raspolaže informacijama da su tada u organizaciji vojske SRJ premještene masovne grobnice na području Ernestinova, Čelija, Antina.
Budući da podatke imaju, očekujemo da nam ih dostave, odnosno da se na ovim razgovorima otvore i zatvore ta pitanja, rekla je Kosor.
Dodala je da se očekuje i dogovor o nastavku ekshumacija neidenitificiranih posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja i civila pokopanih na području Srbije i Crne Gore, poglavito u mjestima gdje su bili zatvori, odnosno logori (Begejci, Stajićevo, Niš).
Upitana od novinara za razloge zastoja u pregovorima, potpredsjednica Vlade je rekla da je hrvatska strana uvijek bila otvorena za pregovore i uvijek ih ističe u svim bilateralnim susretima. Za Hrvatsku je to iznimno važno, otvoreno pitanje, najveće i najbolnije humanitarno pitanje jer svaka nestala osoba ima pravo na to da je se pronađe i dostojno pokopa, a svaka obitelj koja traži ima pravo na tu istinu i to što je moguće prije.
Podsjetila je da je Hrvatska na popisu zatočenih i nestalih osoba imala oko 18.000 osoba i napomenula da nije napravljen prema nacionalnom kriteriju, odnosno da na njemu nisu samo Hrvati.