Glavni faktori rasta u 2006. trebali bi biti ubrzavanje rasta osobne potrošnje i izvoza te daljnji oporavak investicija, navodi se u priopćenju EIZ-a povodom izlaska novog broja publikacije "Croatian Economic Outlook Quarterly", koja donosi pregled tekućih gospodarskih kretanja i prognoza za ovu godinu.
Analitičari procjenjuju da će osobna potrošnja blago ubrzati svoj rast potaknuta bržim rastom plaća, nastavkom snažne kreditne aktivnosti, te povećanim državnim transferima zbog isplate prve rate povratka duga umirovljenicima.
Investicije bi se pak trebale dodatno osnažiti nastavkom izgradnje cestovne infrastrukture i jačanjem privatnih investicija.
Iz EIZ-a ističu da je kraj 2005. donio nešto povoljniju sliku na tržištu rada (krajem 2005. nezaposlenost je bila 3,2 posto niža nego godinu dana ranije), a nastavak ekonomskog rasta u 2006. trebao bi omogućiti jačanje pozitivnih tendencija i nešto brži rast plaća, posebice u poslovnim sektorima.
Dogovoreni rast nominalnih plaća u javnom sektoru od 3 posto, zbog inflacijske dinamike, mogao bi značiti da realnog rasta plaća u javnom sektoru zapravo neće ni biti, zamjećuju analitičari.
Očekuju, naime, da bi ova godina trebala donijeti postupno slabljenje pritisaka na rast cijena, uz inflaciju od oko 3 posto.
Međutim, naglašavaju da postoje značajni rizici za ostvarivanje te projekcije, prvenstveno zbog mogućnosti ponovnog povećanja cijene nafte na svjetskim tržištima, te zbog uočene tendencije rasta cijena komunalnih dobara i usluga, koji su pod kontrolom lokalnih vlasti. Stoga su mogućnosti kontrole inflacije instrumentima monetarne politike ograničene.
Prema prognozama EIZ-a, deficit tekućeg računa bilance plaćanja zadržat će se iznad 6 posto BDP-a (procjena 6,2 posto u 2006.).
U pogledu monetarne politike pak u EIZ-u ne očekuju značajnije promjene, te očekuju da bi krajem 2005. donesene mjere za ograničenje inozemnog zaduživanja, trebale usporiti rast ukupnih kredita bankarskog sektora u ovoj godini.
No, bez obzira na to, očekuju daljnji pad kamatnih stopa poslovnih banaka, kako zbog toga što su kamatne stope u eurozoni i dalje niže od onih u Hrvatskoj, tako i zbog zaoštravanja konkurencije među bankama.
Analitičari EIZ-a, međutim, prepoznaju i značajne rizike za ostvarivanje projiciranih kretanja.
Ističu pritom kako bi uspješan proces pregovora o ulasku u EU mogao ubrzati rast u ovoj godini iznad prognozirane stope, zbog jačanja izvoza roba i usluga te većeg priljeva inozemnih investicija.
No, upozoravaju da na unutarnjem planu postoji neizvjesnost u pogledu ostvarenja "ambiciozno zacrtanog proračuna za 2006." (sa smanjenjem deficita opće države sa 4,2 posto BDP-a u 2005. na 3,3 posto BDP-a u 2006.).
Bit će potrebni izuzetni napori da se ostvari zacrtano smanjenje porezne evazije i poveća učinkovitost naplate poreza, a pored toga bit će teško ostvariti rast izdataka za plaće od samo 3 posto, te relativno smanjiti (u odnosu na BDP) izdatke za zdravstvo i državne potpore gospodarstvu, ističe se u priopćenju EIZ-a.