Usvojenim načinom naplate putem javnih bilježnika ceh će u konačnici platiti najsiromašniji, odnosno najugroženiji građani, tvrdi HUS.
Pri tome ne ohrabruju riječi ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt da će se dio dosadašnjih dugova oprostiti. To znači da će se novi Ovršni zakon "spotaknuti" već na samom početku primjene, a kontradiktorna je činjenica da sama ministrica traži izmjenu zakona, te dovodi u sumnju njegovu pravičnost i provedivost.
HUS ukazuje na osjetljivost primjene novih odredbi Ovršnog zakona, s obzirom na neisplatu plaća radnicima, kao i neredovitu i umanjenu isplatu.
Osim toga, država je jedan od najvećih dužnika, pa se postavlja pitanje hoće li se i prema njoj primjenjivati isti kriteriji brzine i ažurnosti naplate dugova.
Najlošije bi bilo da se potreba za učinkovitom naplatom dugova pretvori u izvor posla i lagane zarade, spregu između vjerovnika i javnih bilježnika, a na štetu i uz visoke troškove za najugroženije slojeve društva poput umirovljenika i radnika.
HUS upozorava da preko 18 posto građana preživljava s manje od 17,5 kuna dnevno.
Sindikat stoga poziva nadležne institucije da još jedanput preispitaju socijalnu dimenziju rješenja vezanih uz provedbu novog Ovršnog zakona.