ZAGREB/BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak su u Bruxellesu pozdravili prijedlog Europske komisije o stvaranju regionalne zone slobodne trgovine zemalja zapadnog Balkana, naglasivši da se radi o praktičnim mjerama koje bi trebale učiniti konkretnijom europsku perspektivu tih zemalja. Kako se kaže u zaključcima o zapadnom Balkanu koje su usvojili šefovi diplomacija, Vijeće je pozdravilo prijedlog Europske komisije pod nazivom 'Zapadni Balkan na putu za EU: konsolidacija stabilnosti i poticanje napretka' "kao dobru bazu za daljnji rad" na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU te potom na njihovom sastanku sa zemljama zapadnog Balkana u ožujku ove godine u Salzburgu.
BRUXELLES - Zemlje članice NATO-a snažno podupiru hrvatske ambicije da postane članica NATO-a i spremne su joj pomoći u tome, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. "Kristalno je jasno da NATO saveznici podupiru hrvatske ambicije. Vrata NATO-a su otvorena, NATO će pomoći Hrvatskoj koliko može u tom procesu, koji se temelji na individualnim postignućima", rekao je Scheffer nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. Premijer Sanader je naglasio kako očekuje da sa summita NATO-a 28. i 29. studenoga u Rigi ove godine Hrvatskoj bude poslan "neki signal" u pogledu proširenja. Upitan koji signal Hrvatskoj može biti poslan, osim poruke da su vrata NATO-a otvorena, glavni tajnik Scheffer je odgovorio: "Ništa nije isključeno i ništa ne dolazi automatski".
KIJEV - Cijelu Europu zanima neprekinut tranzit plina u sve zemlje, rekli su u ponedjeljak u Kijevu predsjednici hrvatskog i ukrajinskog parlamenta Vladimir Šeks i Volodimir Litvin. Predsjednik Hrvatskog sabora Šeks, koji boravi u dvodnevnom uzvratnom službenom posjetu Ukrajini, i predsjednik ukrajinske Vrhovne rade Litvin, razgovarali su o problemu opskrbe Hrvatske ruskim plinom, koji se transportira preko Ukrajine. Ukrajina i Rusija su nedavno imale spor oko cijene, zbog kojega je nakratko ugrožena opsrkba Europe plinom, a nezadovoljstvo ukrajinskog parlamenta postignutim sporazumom o cijeni dovelo je i do pada ukrajinske vlade.
BEOGRAD - Vijeće Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu osudilo je u ponedjeljak Milana Bulića zvanog Bulidža na osam godina zatvora zbog ratnog zločina na Ovčari 1991. godine. Bulić je osuđen zbog okrutnog postupanja prema ratnim zarobljenicima, koje je tukao i maltretirao u špaliru na Ovčari i u hangaru u kojem su bili smješteni. Obrazlažući presudu, predsjednik sudskog vijeća, sudac Vesko Krstajić kazao je da "nema čvrstih dokaza" da je Bulić ubio nekog od zarobljenika, ali da se takav zaključak "može dovesti u pitanje", s obzirom na to da su neki od 200 ratnih zarobljenika umrli od posljedica batinanja. Sud je uzeo u obzir svjedočenja da je optuženi Bulić žestoko tukao zarobljenike u špaliru i u hangaru na Ovčari", kazao je sudac Krstajić u obrazloženju presude.
BEOGRAD - Oficiri Vojske SCG, koji su bili zaduženi za skrivanje haškog optuženika Ratka Mladića od 2000. do 2002. godine, naredbe su dobivali izravno od tadašnjeg prvog čovjeka Uprave vojne sigurnosti Ace Tomića i tadašnjeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića, za što je morao znati i današnji premijer Vojislav Koštunica, piše beogradski dnevnik "Blic" od ponedjeljka. "Oni su u to vrijeme bili na vezi s Radom Bulatovićem (danas načelnik Sigurnosno-informativne agencije) i tadašnjim predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom, koji je morao znati da aktivni oficiri vojske čuvaju Mladića", tvrdi anonimni sugovornik tog dnevnika.
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Janez Drnovšek istupio je iz Liberalno.demokratske stranke (LDS) kako bi se mogao posvetiti Pokretu za pravednost i razvitak, organizaciji civilnog društva čije je osnivanje najavio prošlog tjedna. Drnovšekov kabinet u ponedjeljak je u kratkom priopćenju za javnost objavio da Drnovšek istupa iz stranke, u kojoj je od svog izbora za predsjednika prije tri godine imao "zamrznuto" članstvo, i da će ubuduće djelovati preko Pokreta za pravednost i razvoj, čije je osnivanje najavio prošlog tjedna na konferenciji za novinare. Prema Drnovšekovim izjavama, radilo bi se o pokretu ljudi nezadovoljnih nedostatkom inicijative službene politike u Sloveniji i svijetu.
ZAGREB - Prosvjedi muslimanskog svijeta protiv Danske i Norveške i pozivi na bojkot njihovih proizvoda zbog objave karikatura proroka Muhameda u rujnu 2005., ovih su dana zadobili opasniju dimenziju nakon prijetnji koje su izrekli palestinski militantni. Danski dnevnik Jyllands-Posten objavio je u rujnu 2005., 12 crteža naslovljenih "Muhamedova lica" i potaknuo prosvjede muslimana u Danskoj i inozemstvu, jer islam brani reproduciranje Proroka, kako je karikature preuzeo norveški list Magazinet i Norveška se našla na meti. Vlade arapskih zemalja reagirale su osudom i povlačenjem svojih diplomata, poput Saudijske Arabije i Libije tijekom vikenda.
SUBOTICA - Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), sa stopom nezaposlenosti od 27 posto SCG je među malobrojnim zemalja u svijetu u kojima je više od 20 posto građana nezaposleno, objavio je u ponedjeljak novosadski "Dnevnik". "Koliko je srpska stopa nezaposlenosti od 27 posto zaista velika i zastrašujuća najbolje ilustrira podatak da je ona u zemljama EU 8,9 posto", navodi se u tekstu pod nazivom "Težak put do posla u Srbiji", i precizira da je koncem prošle godine 891.000 ljudi aktivno tražilo zaposlenje.
HEBRON - Židovski naseljenici koji su prije četiri godine zauzeli tržnicu u palestinskom gradu Hebronu u ponedjeljak su najavili da će je napustiti sami, izbjegavajući potencijalno nasilni sukob s tisućama vojnika koji su spremni ukloniti ih na silu. Izrael je prihvatio isprazniti tržnicu i obližnju zajednicu Amonu u skladu s obvezom prema SAD da ukloni sve nedopuštene naseljeničke ispostave na Zapadnoj obali, koje Palestinci i međunarodna zajednica tumače kao začetak budućih naselja. Izraelski Vrhovni sud u nedjelju je odbio posljednji zahtjev naseljenika da se prekine evakuacija iz Hebrona, što je omogućilo da se provede akcija nasilnog iseljavanja, koju je u utorak trebalo provesti sedam tisuća pripadnika izraelske vojske i policije.
ZAGREB - Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je u ponedjeljak u Moskvi na sastanku s članovima vlade nekoliko uputa ministarstvu obrane glede slučaja brutalnog premlaćivanja pitomca tenkovske akademije u Čeljabinsku, javili su ruski mediji. Putin je rekao ministru obrane Sergeju Ivanovu da ponudi svu moguću pomoć uredu glavnog tužitelja koji istražuje taj zločin. Također je kazao da ministarstvo treba ponuditi pomoć obitelji vojnika, Andreja Sičeva, kako bi se, među ostalim, riješio njihov stambeni problem. Ruski predsjednik zatražio je od Ivanova da podnese prijedloge pravnog i organizacijskog karaktera za poboljšanje obrazovanja u vojsci i mornarici.
SULEJMANIJA - Irački ministar zdravstva Abdel Mutaleb Mohammed Ali priopćio je u ponedjeljak da je u Iraku umrla prva žrtva virusa H5N1 ptičje gripe, u Sulemaniji, 330 kilometara sjeverno od Bagdada. Kurdski dužnosnik za zdravstvo izvijestio je pak da postoji sumnja kako je smrtonosnim virusom zaraženo četrnaest osoba, od kojih su dvije u teškom stanju. Prema riječima ministra koji je posjetio Kurdistan kako bi se susreo s vodstvom bolnice u Sulejmaniji i kurdskim zdravstvenim dužnosnicima, 14-godišnja Kurdkinja Chanjin Abdelkader, "zarazila se kod kuće od peradi, u bolnicu je primljena 14. siječnja, a bolesti je podlegla 17. siječnja, unatoč liječničkoj njezi".
JERUZALEM - Njemačka kancelarka Angela Merkel položila je u ponedjeljak vijenac u memorijalnom centru holokausta Yad Vashem u Jeruzelamu, te kazala da će se Njemačka i dalje pružati vječnu potporu Izraelu. "Duboko sam potresena i osjećam, i u ime Njemačke, duboki sram", kazala je njemačka kancelarka. "Postojanje države Izrael bio je i ostaje nenarušivi kamen-temeljac njemačke politike, u to možete biti sigurni", istaknula je Merkel tijekom svog prvog posjeta Izraelu otkako je krajem prošle godine izabrana njemačkom kancelarkom.
STOCKHOLM - Prodemokratska čelnica Aung San Suu Kyi imenovana je u ponedjeljak dobitnicom nagrade Olofa Palmea za 2005. zbog njezine borbe za uspostavu demokracije u Mianmaru. Nagrada u vrijednosti od 50.000 dolara utemeljena je 1987. u znak sjećanja na preminulog švedskog premijera Olofa Palmea, koji je ubijen 1986. godine. Suu Kyi je "važan simbol mirnog protivljenja represivnoj vlasti" za ljude koji se bore protiv ugnjetavanja u svijetu, rekao je odbor za dodjelu nagrade. Suu Kyi (60) je dobila Nobelovu nagradu za mir 1991., godinu dana nakon što je njezina stranka Nacionalna liga za demokraciju (NLD) pobijedila na općim izborima koje mianmarska vojna hunta nije priznala.
LANDSTUHL - Američki novinari teško ozlijeđeni u nedjelju u Iraku u eksploziji bombe postavljene pored ceste - novinar televizijske kuće ABC Bob Woodruff i snimatelj Doug Vogt - hospitalizirani su u ponedjeljak u američkoj vojnoj bolnici u Landstuhlu na zapadu Njemačke, rekla je jedna glasnogovornica bolnice. Prema tv kući ABC oni su u trenutku eksplozije putovali s postrojbom iračke vojske u iračkom vozilu nedaleko od Tadžija, kod Bagdada. Nakon eksplozije na njihovo je vozilo otvorena vatra iz lakog oružja, objavila je televizija. Oni su primljeni u američku vojnu bolnicu u Baladu, rekao je u nedjelju navečer predsjednik ABC-a. U Iraku je od početka rata u ožujku 2003. poginulo oko 60 novinara, od kojih je najmanje 41 bio Iračanin, podaci su Odbora za zaštitu novinara (CPJ).