Kako proizlazi iz dokumenata objavljenih u dnevniku "Die Welt", 54 posto tzv. sredstava solidarnosti koji u obliku poreza građani Njemačke od početka devedesetih plaćaju u svrhu obnove gospodarstva i infrastrukture bivšeg DDR-a, biva utrošeno u druge svrhe. Godine 2004. je ukupno za sredstva solidarnosti uplaćeno 10,5 milijardi eura od čega je, kako navodi ministarstvo financija, 5,7 milijardi utrošeno "u druge svrhe".
Ministarstvo financija je prije svega kritiziralo "natprosječno velik" broj državnih službenika u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama, na koje odlazi najveći dio sredstava.
Veliki dio sredstava također odlazi za namirivanje starih mirovina iz DDR.
"Umjesto na investicije u gospodarstvu, novac se troši na plaće službenika i prestižne objekte", stoji u izvješću ministarstva objavljenom u dnevniku "Die Welt". Istodobno su drastično smanjene investicije u posrnulo gospodarstvo. Tako je 1995. po glavi stanovnika investirano 1400 eura godišnje, dok je 2004. investirano svega 900 eura.
Ministarstvo financija upozorilo je na to da bi od 2009., od kada bi se sredstva solidarnosti postupno trebala smanjivati, prijeti "potpuni kolaps" financijskog sektora na istoku zemlje.
Situacija je posebice kritična u Berlinu, koji uživa status savezne pokrajine, i koji preživljava zahvaljujući saveznim sredstvima.
Prema procjenama Slobodnog sveučilišta u Berlinu, od ujedinjenja Njemačke pa do danas je za potrebe izjednačavanja životnih prilika na istoku i zapadu zemlje, što je i konačni cilj Ugovora o ujedinjenju iz 1990., utrošeno 1,5 bilijuna eura.