U Hrvatskoj je do 1941. živjelo oko 25 tisuća Židova, njih oko 23 tisuće bilo je registrirano u četrdesetak općina, a dvije tisuće bilo je asimilirano, rekao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb. Ubijena je oko 21 tisuća osoba, a od nešto više od 11 tisuća zagrebačkih Židova preživjelo ih je oko tri tisuće, dodao je.
"Te brojke same po sebi svjedoče o razmjeru tragedije, no ne smijemo zaboraviti da iza njih stoji isto toliko osobnih sudbina. Na sjećanje nas obavezuje patnja žrtava, ali i povijest naše i drugih zajednica koju su stvarali naši preci u boljim vremenima", istaknuo je.
Kraus je podsjetio na prošlogodišnju komemoraciju u povodu 60. obljetnice oslobođenja koncentraciskog logora Auschwitz-Birkenau, kada je, među ostalim, bilo zaključeno da je edukacija, osobito mladih ljudi, jedna od najvažnijih zadaća međunarodne zajednice u perspektivi boljega svijeta.
U Galeriji "Milan i Ivo Steiner" Židovske općine danas je otvorena izložba Istraživačkog i dokumentacijskog centra, s tridesetak panoa na kojima su fotografije logora, tabele s demografskom strukturom stanovništva prije i poslije Drugoga svjetskog rata, reprodukcije dokumenata žrtava i ustaških naredbi o progonu Židova, statistički podaci.
Uz osobne sudbine žrtava, izložbom sam htjela prikazati kakvu je pustoš holokaust ostavio u cijeloj populaciji, primjerice, u Hrvatskoj je tada nestalo dvadeset židovskih općina, rekla je Melita Švob, predsjednica Istraživačkog i dokumentacijskog centra.
U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Hrvatska pošta danas je izdala prigodnu dopisnicu s hrvatskim i hebrejskim tekstom o tom danu i posebnim poštanskim žigovima, a prvi je tiskani primjerak dobila Židovska općina.
Rabin Zvi Eliezer Alonie iz Njemačke održao je molitvu za sve žrtve holokausta, nakon čega je prikazan dokumentarni film o rušenju sinagoge u Zagrebu.