Potreba osiguranja različitih dobavnih pravaca, veći kapaciteti skladišta, razmišljanje o preventivnim akcijama i sustavu prepoznavanja eventualnih kriznih situacija, te stvaranje protokola djelovanja i međusobne solidarnosti ne samo tih zemalja već i cijele Europske unije, osnovni su zaključci sastanka.
Načelno su takve odrednice prihvatile sve zemlje, a dokument će u svom formalnom obliku biti prihvaćen nakon što svaka pojedina zemlja do srijede iznese svoja dodatna promišljanja i stavove. Mađarska kao domaćin prikupit će sve pismene sugestije i utvrditi dokument koji će biti proslijeđen državama na prihvaćanje.
Sastanku, organiziranom u kratkom roku na poziv mađarskog ministra gospodarstva i prometa Janosa Koke, s hrvatske je strane sudjelovao državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimir Vranković.
Hrvatska je, izjavio je nakon sastanka Vranković, na skupu predstavila svoje projekte koji mogu biti uključeni u projekte regionalnog, ali i općeg europskog značenja.
Jedan od najvažnijih takvih projekta je LNG projekt, s prijamnim terminalom na Jadranu, koji bi bio važan ne samo za Hrvatsku, regiju, već i šire, za EU.
Hrvatski ciljevi u rješavanju energetske problematike vezani su uz to šire područje - da Hrvatska bude europsko energetsko razkrižje, kaže Vranković.
Na sastanku u Budimpešti, mađarski ministar Koka je najavio da će se 14. ožujka održati sastanak ministara energetike zemalja članica EU o temeljima buduće nove energetske politike EU.
Temelj pak za taj sastanak bit će tzv. Presidency Note koju je sastavila Austrija kao predsjedavajuća zemlja EU, a u svjetlu tog dokumenta potrebno je utvrditi zajedničko stajalište srednjeouropskih zemalja.
U tom kontekstu danas je u Budimpešti dogovoreno da se u razgovore uključe i Bugarska, Srbija i Crna Gora, BiH i Makedonija, odnosno zemlje regije koje nemaju dostatnih primarnih vlastitih izvora energije, ne samo plina.
Podržana su načelno sva rješenja koja pomažu rješavanju mogućih problema u energetskom sustavu, rješenja za proširenje skladišnih kapaciteta, kako strategijskih za osnovnu uporabu, tako i za izvanredne u situacije.
Na sastanku je napomenuto da nije riječ ni o kakvom pritisku na Rusiju, već mogućnostima suradnje i solidarnosti zemalja, jer je dosadašnja energetska politika EU polazila od toga da se za energetsku opskrbu brine svaka zemlja za sebe.