Na konferenciji za novinare Ostojić je rekao da su liste čekanja na dijagnostičke i terapijske zahvate sve dulje, a u posljednje dvije godine nije ostvaren nikakav značajan znanstveni i stručni napredak, uslijed čega se sve više hrvatskih građana liječi u inozemstvu.
Sadašnja zdravstvena administracija kroz dvije godine nije proizvela niti jedan zakon ili značajni podzakonski akt. Zakon o zdravstvenom osiguranju ni nakon više od dvije godine nije ugledao svijetlo dana, a Zakon o zdravstvenoj zaštiti je, nakon prvog saborskog čitanja, povučen iz procedure, istaknuo je Ostojić.
Dugovi hrvatskih bolnica prošloga su tjedna iznosili 1,25 milijardi kuna, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ljekarnama duguje oko 850 milijuna kuna, a s troškovima prošlogodišnjeg kredita za premošćivanje ranijih dugova ukupan dug u zdravstvu kreće oko tri milijarde kuna, ustvrdio je Ostojić.
Po ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije, hrvatski je zdravstveni sustav na visokom 40. mjestu, što govori o kvaliteti naših liječnika i medicinskih sestara, ali je po odnosu prema pacijentima na 80. mjestu, a prema pristupačnosti i pravednosti dolaska do zdravstvenih usluga tek na 110. mjestu.
Uvođenjem administrativne pristojbe sadašnja je zdravstvena administracija pokazala socijalnu bešćutnost, smatra Ostojić, a posljednje najave o povećanju participacije za daljnjih 15 posto to dodatno potvrđuju.