Konzervativci na čelu sa Stephenom Harperom osvojili su 124 od 308 mjesta u parlamentu. Njima ipak nedostaje tridesetak glasova da bi imali većinu u parlamentu, te će, prema najavama analitičara, sastaviti manjinsku vladu. Konzervativci u parlamentu, kojim tradicionalno dominiraju četiri stranke, nemaju prirodnog saveznika, te se očekuje kako će morati tražiti političku podršku svojih rivala za pojedine zakonske inicijative.
Međutim, i dalje će imati 21 mjesto prednosti pred dosad vladajućom Liberalnom strankom koja je tijekom predizborne kampanje ostavljala dojam da je umorna, zasićena i bez ideja.
"Svakog dana uvjeravat ću vas u jednu stvar - posvetit ću se tome da Kanada bude ujedinjenija, jača, uspješnija i sigurnija zemlja", rekao je Harper svojim pristašama u zapadnom kanadskom gradu Calgaryu.
Izborni rezultati veliki su trijumf Harpera, 46-godišnjeg ekonomista koji je utemeljio stranku konzervativaca krajem 2003. poguravši spajanje dvije desničarske stranke. Harper će biti prvi premijer iz naftom bogate zapadne pokrajine Alberte u posljednjih 25 godina.
Manjinske vlade u Kanadi rijetko traju dulje od 18 mjeseci. Odlazeća manjinska liberalna vlada bila je na vlasti 17 mjeseci prije nego što joj je izglasano nepovjerenje u studenome 2005. zbog skandala oko mita.
Harper je obećao da će raditi s drugim strankama kako bi proveo svoj plan koji uključuje smanjenje poreza na potrošnju i uravnoteženi proračun. Također je obećao obračun s kriminalom i veće ulaganje u obranu.
Poraz na izborima bio je ponižavajući udarac odlazećem premijeru Paulu Martinu. On je rekao da neće predvoditi liberale na idućim izborima.
"Upravo sam nazvao Stephena Harpera i čestitao mu. Ljudi u Kanadi izabrali su ga da vodi manjinsku vladu", kazao je Martin u Montrealu, svom izborom okrugu.
Popularnost liberala je pala u ispitivanjima javnog mišljenja nakon što je policija priopćila krajem prosinca da provodi istragu o tome jesu li iz ureda ministra financija curile informacije o predloženim promjenama poreza.