Prema tim pokazateljima, Hrvatska ne odstupa od europskog prosjeka, ali za razliku od zemalja Europske unije, pa i susjednih zemalja koje to još nisu, ne potiče se korištenje plina za pogon motornih vozila, već ga, naprotiv, destimulira, smatra Dojčinović.
Tako, primjerice, vlasnici vozila s plinskim pogonom u Hrvatskoj pri registraciji plaćaju dvostruko veće naknade za ceste od vlasnika automobila s klasičnim pogonom, a troškovi ugradnje plinskih instalacija često su previsoki za vlasnike prosječnog imovnog stanja.
Ti troškovi, kaže Dojčinović, u Hrvatskoj iznose prosječno sedam i pol tisuća kuna, no ističe da se investicija u plinsku instalaciju isplati već nakon 10 tisuća kilometara, što je uobičajena godišnje kilometraža osobnog automobila.
Unatoč destimulativnom okružju, prema podacima Proplina, u Hrvatskoj je danas registrirano 40 posto više vozila na plinski pogon nego prije četiri godine.
Trend povećanja vozila na plinski pogon primjetan je i u svijetu, posebice u Aziji, kaže Igor Grozdanić iz Ine. Prema njegovim riječima, porast takvih vozila u 2005. na globalnoj razini u odnosu na 2004. godinu je visokih 21 posto, uz istovremeni rast broja punionica za 15 posto, pa u svijetu trenutno ima nešto više od 4,6 milijuna vozila na plin i 9 tisuća punionica. U Europi, takvih je vozila 617 tisuća.
Prema planu Europske unije, do 2020. godine, najmanje 20 posto vozila na teritoriju EU-a morat će biti pogonjeno alternativnim gorivima, a najveću perspektivu u ispunjavanju toga cilja ima prirodni plin, istaknuto je na skupu.