Naime, u cilju diverzifikacije vlasništva Viro je na upis dionica pozvao ne samo svoje zaposlenike, već i svoje kooperante, kojih je oko 2.500, kazao je Protega.
Dodao je kako ovo izdanje predstavlja i klasični primjer prikupljanja sredstava za daljnji rast i razvoj poslovanja putem tržišta kapitala, a poseban je značaj Protega dao činjenici da se radi o poljoprivrednoj, i to proizvodnoj tvrtki, dakle predstavniku prerađivačke industrije, koja je godinama rezultatima zaostajala za ostalim gospodarskim sektorima.
U postupku IPO-a izdat će se najviše 346.667 redovnih dionica Viroa (što čini udio od 25 posto vlasničkog udjela u tvornici) po cijeni od 365 kuna za dionicu. Izdanje će se smatrati uspješnim pod uvjetom da do isteka roka za upis i uplatu, koji traje 40 dana od dana objave, bude upisano i uplaćeno najmanje 75 posto ukupnog iznosa izdanja, odnosno 260.001 dionica.
Direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga najavio je i mogućnost da se dionice Viroa, uspije li ovaj IPO, uvrste u najvišu kotaciju te burze te je kazao kako se nada da će ova javna ponuda dionica utrti put nizu IPO-ova najavljenih za ovu godinu.
Sredstva prikupljena ovim IPO-om, prema riječima predstavnika većinskog vlasnika tvornice Viro Željka Zadre, iskoristit će se za nastavak akvizicija, ali i modernizaciju proizvodnje, kako bi se konačni proizvod što više uskladio s zahtjevima europskog i svjetskog tržišta.
Taj investicijski ciklus, pojasnio je predsjednik Uprave Viroa Damir Barić, obuhvaća među ostalim ulaganja u povećanje kapaciteta za pakiranje šećera te instaliranje kapaciteta za proizvodnju pasteriziranog šećera za potrebe domaće industrije bezalkoholnih pića.
Plan je tvrtke da se, umjesto do sada prevladavajućeg šećera u rinfuzi, više okrene tzv. kilskom pakiranju, odnosno pakiranjima za domaćinstvo.
Ta tvrtka danas, prema Zadrinim riječima, drži oko 85 posto hrvatskog tržišta šećera za domaćinstvo, no investicijom u modernizaciju pakiranja te uvođenjem HACCAP standarda plan je većinu te proizvodnje usmjeriti na tržište EU, na kojem je cijena po toni takvog šećera veća i za 150 eura nego na domaćem tržištu.
Viro je u 2005. godini ostvario rekordnu proizvodnju od 110 tisuća tona šećera, od čega 42 tisuće tona prerađenog uvoznog žutog šećera, a 66 tisuća tona od šećerne repe iz domaće proizvodnje.
Zahvaljujući tome, kazao je Zadro, očekivani prihod za 2005. trebao bi iznositi oko 500 milijuna kuna, a dobit između 82 i 85 milijuna kuna.
Za ovu godinu je pak planirana približna razina proizvodnje, ali i povećanje dobiti upravo zbog investicija koje će povećati cijenu njihovog šećera.
Na novinarski upit o budućim akvizicijama te zainteresiranosti Vira za županjsku Sladoranu, Zadro je kazao kako se njihovom ulasku u Sladoranu ne protivi niti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja te da je njihov plan uvijek bio ujediniti, okrupniti i tako osnažiti domaću šećernu industriju.