Pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka Mario Babić, s druge strane, rekao je da se to ministarstvo i Vlada zauzimaju da "Jadrolinija" ostane sustav kakav je sada, a da se natječaji za koncesije za pojedine linije, sukladno prijedlogu zakona, raspisuju u dogovoru s tim brodarom kada to njemu bude najviše odgovaralo. Babić je rekao da se tijekom ove godine sigurno neće raspisivati još ni jedan natječaj za koncesije.
Naveo je da se u izradu tog zakona krenulo, među ostalim razlozima, i zbog savjeta konzultanata pri "screeningu" na početku procesa pregovora s EU, koji su sugerirali da bi trebalo koncesije za linije dodjeljivati transparentno, putem natječaja. Babić je rekao kako se očekuje, kao posljedica uvođenja zakona, da u trenutku ulaska Hrvatske u EU na Jadranu posluje nekoliko hrvatskih brodara koji će tada, nakon nekoliko godina rada na linijskoj plovidbi, imati dovoljno mogućnosti nositi se s konkurencijom.
Dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci Pavao Komadina istaknuo je da se, ulaskom drugih brodara umjesto "Jadrolinije" u održavanje linija, gubi siguran prijevoz otočana, podrška brodara turizmu, sigurnost plovidbe, poticanje domaće brodogradnje, održavanja i remonta brodova.
Rekao je da bi zakon trebao ići do trećeg čitanja na Saboru, a da se "Jadroliniji" treba dati prvenstvena koncesija.
Saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović rekao je da bi Vlada trebala povući zakon iz procedure i napisati novi. Dodao je da se s "Jadrolinijom" pokušava postupati po modelu riječkog brodara "Croatia Linea" koji je dao svoje linije u najam, zatim prodao brodove i imovinu te se tvrtka ugasila.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da su se svi razgovori o tom zakonu sveli na sukob Splita i Rijeke te da on nikada nije tražio da agencija za kontrolu prijevoza bude u Rijeci.
U radu okruglog stola sudjelovali su i drugi saborski zastupnici, direktor "Rapske plovidbe", predstavnici Primorsko-goranske županije te gradova i općina s područja županije.