"Hrvatska mora inzistirati na sudskom rješavanju graničnog spora sa Slovenijom. Predlažem da hrvatska Vlada službeno (javno) predloži Vladi Republike Slovenije izlazak pred Međunarodni sud pravde u Haagu, budući da dugogodišnji izravni pregovori nisu dali ploda", ističe Rudolf.
Parafirani pa odbačeni sporazum Račan-Drnovšek Rudolf smatra najslabijom točkom u poziciji Hrvatske ako izađemo pred Sud, ali je sudski način rješavanja spora, kako napominje, još uvijek pogodniji za nas, nego izvansudski, diplomatski.
Predlaže da se povjeri analiza postupka pred Sudom i izrada osnova za izlazak pred Sud hrvatskim ekspertima za međunarodno pravo, jer, kako ističe, imamo doista izvrsne stručnjake.
Rudolf se na javno iznošenje mišljenja o rješavanju hrvatsko-slovenskog spora odlučio nakon nedavne izjave austrijskog veleposlanika u Ljubljani o mogućem posredovanju EU u rješavanju graničnog hrvatsko-slovenskog spora, načelnog pristanka gospodina Solane da bude medijator te najnovijih izjava ministra Dimitrija Rupela i Matjaža Klemenčića iz ljubljanskog Instituta za etničke studije u Washingtonu po kojima je očigledno da Slovenci forsiraju izvansudski način utvrđivanja morske granice s Hrvatskom.
Rudolf upozorava kako lobiraju za tezu da je spor politički, a ne pravni, i da ga valja riješiti kompromisom (posredovanjem, dobrim uslugama), a ne na temelju međunarodnog prava.
"To je poznato slovensko stajalište, koje u EU Parlamentu stalno ističe slovenski zastupnik Jerko Kacin", podsjeća Rudolf.
Posrednik obično nastoji, kako dodaje, nagovaranjem i uvjeravanjem, prema prilikama i očekivanjima država približiti strane u sporu, potaknuti i usmjeriti pregovore pa i predložiti pogodan način rješenja spora. Rješenje može, ali ne mora temeljiti na pravu, upozorava Rudolf.
Navodi kako valja imati na umu da je EU interesna organizacija, štiti prvenstveno interese svojih članica te da je za nas EU partner, neovisno o našemu statusu države kandidatkinje.