POSLOVNI PREGLED broj 454
05. - 12. siječanj 2006.
SADRŽAJ:
VLADA: GRADNJA 26 NOVIH I OBNOVA SEDAM RIBARSKIH BRODOVA 2
VLADA OSNOVALA RADNU SKUPINU ZA STRATEGIJU RAZVOJA CIVILNOG DRUŠTVA 2
VLADA O ODBORU ZA DRŽAVNU SLUŽBU 2
VLADA: NENAD MAĐERIĆ NOVI KALMETIN POMOĆNIK 3
HRVATSKA ULAGANJA U INOZEMSTVO 1,6 MILIJARDI EURA 3
SUFICIT TEKUĆEG RAČUNA U TREĆEM KVARTALU 2,3 MILIJARDE EURA 3
ZADUŽENOST STANOVNIŠTVA 33,9 POSTO BDP-A 3
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U 2005. PORASLE 3 POSTO 4
DZS: PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO U STUDENOM 4
ROHATINSKI: KBC TRI GODINE ZNA ZA UVJET OKO STARE DEVIZNE ŠTEDNJE 4
HNB: 33-POSTOTNI RAST VRIJEDNOSTI TRANSAKCIJA U HSPV-U 5
RAIFFEISEN INVEST: U 2005. RAST IMOVINE ZA 1,35 MLRD KN 5
UPLAĆENE SVE DIONICE CENTAR BANKE 5
IMOVINA FONDOVA ZB INVESTA U 2005. PORASLA VIŠE OD 1 MLRD KN 5
LURA I JAMNICA O RASTU CIJENA 6
COCA COLA I JAMNICA DIGLE CIJENE, LURA USKORO 6
T-HT PRI IZRADI PROGRAMA ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA BIO SOCIJALNO OSJETLJIV 6
TVORNICA "KAROLINA" U VLASNIŠTVU AUSTRIJSKE KOMPANIJE LORENZ 6
NHS: NE PREBACIVANJU CIJENE ZBRINJAVANJA AMBALAŽNOG OTPADA NA GRAĐANE 7
NHS TRAŽI SJEDNICU GSV-A U VEZI POSKUPLJENJA ZBOG PRAVILNIKA O AMBALAŽI 7
HUKA: PORAST PROMETA I PRIHODA OD CESTARINA 7
MINISTAR ČOBANKOVIĆ U BERLINU NA SAJMU "ZELENI TJEDAN" 7
IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA 8
U HRVATSKOJ SKUPLJENO VIŠE OD 150.000 KOMADA AMBALAŽE 8
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
VLADA: GRADNJA 26 NOVIH I OBNOVA SEDAM RIBARSKIH BRODOVA
Obnavljajući ribarsku flotu, Hrvatska će u domaćim brodogradilištima izraditi 26 novih i temeljito obnoviti sedam plovila, rečeno je u četvrtak na sjednici Vlade koja je prihvatila model financiranja obnove i modernizacije ribarske flote. Po tom modelu, 30 posto vrijednosti broda nepovratno će osigurati država s pozicija triju ministarstava, deset posto ribar odnosno brodar, a 60 posto bit će krediti HBOR-a. Krediti će se davati pod vrlo povoljnim uvjetima - na rok od 15 godina i uz subvencioniranu kamatu, koja će u konačnici za ribare iznositi dva posto, rekao je ministar mora Božidar Kalmeta. Kamate iznad toga subvencionirat će država, za što će se osigurati 21 milijun kuna u državnom proračunu, rekao je Kalmeta. Vlada se suglasila da se sredstva za subvencije s triju ministarstava - poljoprivrede, mora i gospodarstva, prebace na HBOR i da ta banka komunicira s brodogradilištima. Obnovu i modernizaciju brodova obavit će 15 domaćih brodogradilišta. Zanimanje ribara za obnovu i modernizaciju flote, prvu nakon 20 godina, je veliko, rekao je Kalmeta, navodeći da su na natječaj Ministarstva poljoprivrede javila 33 ribara. Modernizacija i obnova flote jedan je od koraka da hrvatsko ribarstvo postane konkurentno u odnosu na susjede i da se može nositi s izazovima tržišta, rekao je premijer Ivo Sanader. Vlada je od Sabora zatražila da potvrdi ugovor o državnom jamstvu za izgradnju Splitske obilaznice - jamstvo se daje Hrvatskim cestama, a zajam će dati Europska investicijska banka. Tri dionice obilaznice duge su 31,3 kilometra, vrijednost projekta je 203 milijuna eura, od čega će zajam EIB biti 60 milijuna eura. Radovi na Splitskoj obilaznici trebali bi početi u ovoj godini, a završiti u 2009. godini.
VLADA OSNOVALA RADNU SKUPINU ZA STRATEGIJU RAZVOJA CIVILNOG DRUŠTVA
Vlada je u četvrtak osnovala radnu skupinu koja treba izraditi nacrt nacionalne strategije za razvoj civilnog društva i najkasnije je do konca travnja dostaviti Uredu za udruge koji će je uputiti Vladi. Vlada je pozvala i 19 tijela i udruga da u roku osam dana predlože svoje predstavnike. Uz nekoliko ministarstava i državnih ureda, u radnu će skupinu ući i predstavnici Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Hrvatskog pravnog centra, GONG-a, Ženske mreže Hrvatske, Zajednice saveza osoba s invaliditetom, Udruge hrvatskih pacijenata. U sastav radne skupine ući će i predstavnici udruga Potrošač i Eko Kvarner, Koordinacije udruga iz Domovinskog rata, te Hrvatskog caritasa. Vlada je osnovala i Organizacijski odbor za pripremu programa obilježavanja "Godine Nikole Tesle", u kojem će biti 30-ak članova, a na čelu predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Godinom Nikole Tesle proglašena je 2006. Premijer Ivo Sanader najavio je razgovore da se spomenik Tesli, koji se nalazi u tvornici RIZ, premjesti pred Osnovnu školu Nikola Tesla, u zagrebačkom naselju Prečko.
VLADA O ODBORU ZA DRŽAVNU SLUŽBU
Vlada je u četvrtak propisala ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu, neovisnog tijela koje će u drugom stupnju rješavati žalbe protiv rješenja kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika. Odbor će imati predsjednika i šest članova, koje će imenovati i razrješavati Vlada. Imenovat će se temeljem internog oglasa iz reda državnih službenika, a među uvjetima za imenovanje je i najmanje osam godina radnog staža u struci. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić uvjeren je da će se kroz rad Odbora smanjiti velik broj sudskih sporova pred Upravnim sudom. U 2004. bilo je ukupno 1586 drugostupanjskih predmeta u području službeničkih odnosa. Uz tu, Vlada je drugom uredbom uredila postupak i način raspisivanja i provedbe javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi. Prije javnog natječaja slobodno radno mjesto moći će se popuniti iz reda državnih službenika raspisivanjem internog natječaja. Javni je natječaj pak obavezan kada je to posebno propisano zakonima, te kod prijema vježbenika. Palarić je najavio da bi uskoro trebala biti donijeta i uredba koja bi trebala olakšati i ubrzati rokove napredovanja u državnoj službi, a potpredsjednica Jadranka Kosor nova zakonska rješenja o plaćama, o čemu će idući tjedan započeti razgovori sa sindikatima. Vlada je Saboru uputila i prijedlog izmjena Zakona o izvlaštenju, kojima se, kazala je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, uvode pravednija rješenja u odnosu na prijašnje vlasnike. Tako se izmjenama uvodi objektivni petogodišnji rok za poništenje pravomoćnog rješenja o izvlaštenju, te revizija kao izvanredni pravni lijek. O reviziji će, naime, odlučivati Vrhovni sud, a ne kao do sada Upravni sud, jer je odlukom Ustavnog suda pitanje revizije prešlo iz nadležnosti Upravnog suda na županijske sudove.
VLADA: NENAD MAĐERIĆ NOVI KALMETIN POMOĆNIK
Novi pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka je Nenad Mađerić, odlučila je u četvrtak Vlada. Dužnosti predstojnice Ureda Vladine Koorodinacije za gospodarstvo, na osobni je zahtjev razriješena Boža Lapić. Početkom veljače zamijenit će je Ines Uglešić, sada savjetnica potpredsjednika Vlade. O kadrovskim rješenjima Vlada je odlučivala na zatvorenom dijelu sjednice.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
HRVATSKA ULAGANJA U INOZEMSTVO 1,6 MILIJARDI EURA
Hrvatske su tvrtke u prva tri tromjesečja 2005. godine u inozemstvu uložile 95 milijuna eura, dok su ukupna hrvatska izravna ulaganja u inozemstvo u razdoblju od 1993. do kraja rujna prošle godine iznosila nešto više od 1,6 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Ulaganja u inozemstvo u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci bila su niža nego u 2004. kada su ukupno iznosila 285 milijuna eura. Gotovo polovica ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u prva tri kvartala lani, odnosno 46,2 posto, odnose se na upravljačke djelatnosti holding-društava. Slijede ulaganja u ostalo osiguranje sa udjelom od 14,3 posto te pomorski i obalni prijevoz sa 11 posto. Pritom je 18,1 posto ulaganja iz prvih devet mjeseci 2005. bilo usmjereno u Mađarsku, 17,5 posto u Bosnu i Hercegovinu, 14,7 posto Nizozemsku, 12,1 posto Srbiju i Crnu Goru te 11,8 posto u Liberiju. Ukupno pak u razdoblju zadnjih 12 godina sa više od polovice, ili 52,7 posto, ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo dominira proizvodnja farmaceutskih pripravaka. Više od trećine ukupnih izravnih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u razdoblju od 1993. do kraja rujna prošle godine završilo je u Švicarskoj (36,1 posto). Nešto veća hrvatska ulaganja u tom su vremenu bila i u Bosnu i Hercegovinu (udio od 15,6 posto), Srbiju i Crnu Goru (10,8 posto), Poljsku (9,5 posto). Podaci o strukturi ulaganja pokazuju da se 1,26 milijardi eura odnosi na vlasnička ulaganja, 285 milijuna na zadržanu dobit te ostalo na ostala ulaganja.
SUFICIT TEKUĆEG RAČUNA U TREĆEM KVARTALU 2,3 MILIJARDE EURA
Zahvaljujući prije svega prihodima od turizma, na tekućem računu platne bilance Hrvatske u trećem tromjesečju 2005. godine ostvaren je suficit u iznosu od 2,26 milijardi eura, što je za 13,8 posto ili za 274 milijuna eura više nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Prihodi od turizma u trećem su prošlogodišnjem kvartalu bili visoki i iznosili su 4,1 milijardu eura ili 12,3 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Osim u turizmu, pozitivni rezultati u trećem tromjesečju 2005. bilježe se i kod drugih usluga - od prijevoza prvenstveno pomorskog i zračnog. Istodobno je, međutim, nastavljeno jačanje neravnoteže u robnoj razmjeni s inozemstvom. Tako ni ostvareni rast viška u trećem kvartalu nije mogao 'pokriti' nepovoljna kretanja iz prve polovice godine, pa je kumulativno za prva tri tromjesečja prošle godine zabilježen deficit tekućeg računa platne bilance od 418 milijuna eura. U istom razdoblju 2004. taj je deficit iznosio 119,5 milijuna eura. Uz rast robnog izvoza (izraženo u stalnom tečaju 2002.) za 10,2 posto te uvoza od 11,5 posto, negativni saldo u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih devet mjeseci prošle godine povećan je na godišnjoj razini za 14,5 posto.
ZADUŽENOST STANOVNIŠTVA 33,9 POSTO BDP-A
Ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavlja rasti te je sredinom 2005. dostigla razinu od 33,9 posto BDP-a, istodobno su jaka domaća valuta, niže kamatne stope i dulji rokovi kreditiranja pomogli da se teret otplate duga čak blago smanjio, no, s obzirom na strukturu zaduživanja, stanovništvo je izloženo visokoj razini valutnog rizika. Zaduženost stanovništva u Hrvatskoj još je daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetaroj uniji (EMU), no i gotovo upola veća u odnosu na građane novih članica EU . Uz povoljnije kredite prosječna zaduženost po zaposlenom u Hrvatskoj zadnjih godina kontinuirano raste, s oko 23 tisuće kuna krajem 2001. na 51 tisuću kuna na kraju lipnja 2005. godine, podaci su iz drugog broja publikacije Hrvatske narodne banke "Makrobonitetna analiza". Po zadnjim podacima pak, ukupni krediti stanovništvu krajem listopada 2005. iznosili su 76,1 milijardu kuna, što je za 14,2 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine. Uz godišnju stopu rasta od oko 21 posto, procjenjena kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj u odnosu na BDP povećala se sa 32,8 posto krajem 2004. na 33,9 posto na kraju lipnja prošle godine. Pritom se oko 96 posto duga građana odnosi se na kredite poslovnih banaka. Iako rast vrijednosti pokazatelja zaduženosti stanovništva upozorava na oprez, ta je zaduženost još znatno ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetarnoj uniji koja je na kraju 2004. iznosila 55 posto BDP-a, napominju stručnjaci središnje banke. Pokazatelji tereta otplate duga stanovništva također ne zabrinjavaju, ocjena je iz Makrobonitetne analize. U uvjetima stabilnog nominalnog tečaja i bržeg rasta plaća od rasta potrošačkih cijena, nastavak kreditne ekspanzije poslovnih banaka i dalje omogućuje rast standarda kreditno sposobnog segmenta stanovništva. To se ponajviše očituje u nastavku porasta uvoza osobnih automobila i u porastu kupnje stambenih nekretnina.
CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U 2005. PORASLE 3 POSTO
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj u prosincu 2005. godini bile su u prosjeku niže za 0,3 posto nego u studenom, dok su u odnosu na prosinac 2004. u prosjeku više za 2,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku, koji pokazuju i da je prosjek cijena tih proizvoda za cijelu 2005. bio za 3 posto veći nego za 2004. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u 2005. su u odnosu na prethodnu godinu bile u prosjeku više za 6,1 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,6 posto. Cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju su istodobno bile više za 1,9 posto, a cijene kapitalnih proizvoda za 0,9 posto, dok su cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije lani u odnosu na 2004. snižene, i to za 0,2 posto.
DZS: PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO U STUDENOM
Ukupan promet svih pravnih osoba kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost u Hrvatskoj je u studenom prošle godine u odnosu na listopad nominalno bio manji za 6 posto, a realno za 6,1 posto, dok je u odnosu na studeni 2004. godine nominalno povećan za 4 posto, a realno za 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Smanjenje prometa u maloprodaji tako se u studenom bilježi treći mjesec zaredom, nakon što je u rujnu, u odnosu na mjesec prije, smanjen nominalno 9,7 posto (realno za 10,4 posto), a u listopadu za 2,4 posto (realno za 3,3 posto). Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sve pravne osobe koje se bave tom djelatnošću bez obzira na pretežnu djelatost je pak u studenom prošle godine u odnosu na prethodni mjesec nominalno bio manji za 6,8 posto, a realno za 6,9 posto. U odnosu na isti mjesec 2004. godine pak zabilježen je nominalni rast za 5,9 posto, a realni od 2 posto. Prema podacima DZS-a, u prvih jedanaest mjeseci 2005. godine promet od trgovine na malo porastao je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno za 6,8 posto, a realno za 3,1 posto.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
ROHATINSKI: KBC TRI GODINE ZNA ZA UVJET OKO STARE DEVIZNE ŠTEDNJE
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski ustvrdio je u ponedjeljak da, nakon izjave glavnog direktora belgijske KBC banke Andre Bergena kako će "poduzeti mjere protiv HNB-a jer im priječi kupnju HVB Splitske banke", nema smisla nastavljati dosadašnje razgovore s KBC-om. Belgijska bankarska grupacija KBC i Nova Ljubljanska banka, u kojoj KBC ima udio od 34 posto, ne mogu biti kupci HVB Splitske banke odnosno dobiti licencu za poslovanje u Hrvatskoj dok god se ne riješi pitanje neprenesenog duga prema starim deviznim štedišama Ljubljanske banke. To je jasan, javno poznat stav HNB-a koji se nije mijenjao, a za koji predstavnici KBC-a i NLB-a znaju najmanje tri godine, kazao je Rohatinski. Izrazivši još jednom žaljenje zbog takve Bergenove izjave, Rohatinski je ocijenio da ona nije u duhu razgovara koji su unazad nekoliko mjeseci vođeni s KBC-om. "Kontekst i način davanja izjave ne možemo shvatiti drugačije nego kao izravnu ucjenu HNB-a. HNB neće podleći takvoj ucjeni", bio je izričit Rohatinski u razgovoru za Hinu. HNB ne odbija KBC, samo više neće razgovarati s njima. Znaju hrvatski uvjet i ispune li ga neće biti zapreke da dobiju suglasnost HNB-a, kazao je Rohatinski. Guverner je podsjetio da je riječ o neprenesenih 160 milijuna eura štednje hrvatskih građana (što treba uvećati za kamate), a ne o ukupnom iznosu štednje koje su građani iz Hrvatske ranije imali kod Ljubljanske banke. Naime, dvije trećine ukupnog iznosa štednje prenijeto je na banke u Hrvatskoj i vraćeno kroz javni dug RH. Taj će se dio štednje, naglašava Rohatinski, rješavati na drugačiji način i ne utječe ni u kojem slučaju na stav HNB-a oko NLB-a i KBC-a. Predstavnicima KBC-a višekratno je rečeno kako je rješenje problema u formuli 'licenca za štednju'. To znači da iznos stare štednje bude stavljen štedišama na raspolaganje najkasnije do trenutka potpisa ugovora i preuzimanja HVB Splitske banke od strane KBC-a. HNB-u nije prihvatljivo da štednja štedišama bude na raspolaganju nakon tog datuma, jer postoji mogućnost da se sredstva za povrat prikupe u Hrvatskoj, pojašnjava Rohatinski dodavši da je ta štednja u Ljubljansku banku 'otišla' iz Hrvatske pa sada mora i doći iz inozemstva u Hrvatsku. HNB-u je, kaže, prenesena i informacija kako postoji mogućnost da se KBC natječe zajedno sa pravnim osobama iz Hrvatske za kupnju HVB Splitske banke, na što HNB nema ništa protiv. Ali položaj KBC-a oko povrata stare devizne štednje Ljubljanske banke time se ne mijenja, naglašava Rohatinski. Guverner još jednom ističe da stav oko povrata štednje vrijedi već više od tri godine i vrijedit će do donošenja konačne presude Suda za ljudska prava u Strasborugu o tužbi hrvatskih štediša protiv NLB-a. No, HNB-ova ponuda 'licenca za štednju' ni na koji način nije u vezi s presudom koju će sud donijeti niti je supstitut za sudsku presudu, jasan je guverner. Ako bi štednja bila vraćena prije presude, to bi KBC i NLB kvalificiralo za traženje dozvole za rad u Hrvatskoj, kazao je. Osvrćući se na odnos KBC-a i NLB-a, odnosno tvrdnje da je KBC manjinski dioničar u NLB-u, guverner Rohatinski je kazao da je točno da je taj udio 34 posto, ali i da je točno da slovenska Vlada ima nešto više od toga, kao i da EBRD ima 5 posto, a ostalih 25 posto pravni subjekti iz Slovenije.
HNB: 33-POSTOTNI RAST VRIJEDNOSTI TRANSAKCIJA U HSPV-U
Ukupna vrijednost transakcija međubankovnog platnog prometa u sklopu Hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP) iznosio je u prošloj godini 1.821 milijarde kuna, što je za oko 33 više u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj transakcija porastao za 12 posto, na 127.688, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). Prosječna vrijednost transakcija u sklopu HSVP-a lani je tako iznosila 14,26 milijuna kuna ili 19,4 posto više u odnosu na prosjek za 2004. godinu. U sklopu Nacionalnog klirinškog sustava (NKS) pak ukupna je vrijednost transakcija prošle godine povećana za 9,4 posto, na 715,6 milijardi kuna. Istodobno je broj transakcija smanjen za 2 posto, na 109,3 milijuna, odnosno prosječna vrijednost transakcija je povećana za 11,7 posto, na 6.547 kuna.
RAIFFEISEN INVEST: U 2005. RAST IMOVINE ZA 1,35 MLRD KN
Imovina pod upravljanjem Raiffeisen Investa, društva koje upravlja s pet investicijskih fondova, u prošloj je godini povećana za 1,35 milijarde kuna ili za čak 192 posto te je krajem godine iznosila 2,06 milijardi kuna, izvijestili su u srijedu iz Raiffeisen Investa. U Raiffeisen Investu pritom ističu da je industrija investicijskih fondova najviše rasla u cjelokupnoj financijskoj industriji u prošloj godini - za 95 posto. Najveći rast među fondovima Raiffeisen Investa zabilježio je Raiffeisen Balanced čija se imovina pod upravljanjem povećala za 550 milijuna kuna, na ukupno 789,2 milijuna kuna. Raiffeisen Balanced je na kraju prošle godine, kažu iz Raiffeisen Investa, bio najveći mješoviti fond u Hrvatskoj i obuhvaćao je 39 posto tržišta te dodaju da je na domaćem tržištu obvezničkih fondova Raiffeisen Bonds također najveći - upravlja imovinom od 446,3 milijuna kuna, što je 30 posto cjelokupnog tržišta u ovoj kategoriji fondova.
UPLAĆENE SVE DIONICE CENTAR BANKE
Rok za uplatu upisanih dionica Centar banka izdanih temeljem javne ponude završio je u subotu, 7. siječnja ove godine i uplaćeno je 100 posto upisanih dionica, izvijestili su u četvrtak iz Centar banke. Upisale su ih i uplatile fizičke i pravne osobe, kao i dio institucionalnih ulagača, pri čemu su građani upisali i uplatili 47,09 posto, a pravne osobe 52,91 posto dionica. Među pravnim osobama, banke su upisale i uplatile 8 posto, osiguravajuća društva 2,53 posto, fondovi 24,88 posto, a ostala trgovačka društva 17,5 posto izdanih dionica. Postojeći dioničari Centar banke upisali su i uplatili ukupno 31.449 dionica, odnosno 25,16 posto svih izdanih dionica. Budući da su dio izdanih dionica upisali i uplatili strani fondovi, osiguravajuća društva te individualni ulagači, nakon uvrštenja dionica ove emisije u kotaciju burze povećat će se udio dionica Centar banke slobodan za trgovanje, a što će utjecati i na tržišnu cijenu dionica, ističu iz te banke. Centar banka je javnom ponudom u studenom prošle godine izdala 62.500 redovnih i isto toliko povlaštenih dionica, s ciljem povećanja temeljnog kapitala te banke za 50 milijuna kuna - s 88,69 milijuna kuna na 138,69 milijuna kuna.
IMOVINA FONDOVA ZB INVESTA U 2005. PORASLA VIŠE OD 1 MLRD KN
Investicijski fondovi ZB Invest, društva za upravljanje investicijskim fondovima Zagrebačke banke na kraju prošle godine imali su pod upravljanjem imovinu u vrijednosti od 2,84 milijarde kuna, što u odnosu na 2004. predstavlja povećanje za više od milijardu kuna, izvijestili su u četvrtak iz ZB Investa. U ZB Investu ističu kako je prošla godina bila godina rekordnog rasta hrvatskog tržišta otvorenih investicijskih fondova, a da su fondovi pod upravljanjem tog društva na kraju 2005. zauzimali 32 postotni tržišni udio. Za razliku od proteklih godina, u 2005. su u rastu imovine ravnopravno sudjelovali i investicijski fondovi s dugoročnom strategijom, pa je tako fond ZB global povećao imovinu gotovo tri i pol puta - na 390,88 milijuna kuna, ZB euroaktiv tri puta - na 134,53 milijuna kuna, a ZB trend jedan i pol puta -na 417,09 milijuna kuna). Imovina najvećeg otvorenog investicijskog fonda na razini sektora u Hrvatskoj, odnosno kunskog novčanog fonda ZB plus iznosila je pak na kraju 2005. 1,35 milijarde kuna.
4. TVRTKE
LURA I JAMNICA O RASTU CIJENA
Poskupljenja prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića i napitaka Lure za sada još nema, no kao što je već najavljivano, uslijed primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, uskoro će doći do porasta tih cijena, zavisno od proizvoda od 12 do 15 posto, kazali su u toj prehrambenoj kompaniji. U Jamnici su pak potvrdili kako su uslijed stupanja na snagu novog Pravilnika bili prisiljeni povisiti cijene svojih proizvoda u nepovratnoj ambalaži u prosjeku oko 20 posto. U prilog tome da su cijene rasle radi primjene Pravilnika u Jamnici navode činjenicu da se cijene njihovih proizvoda u povratnoj ambalaži nisu mijenjale. I u Luri tvrde kako će sve promjene maloprodajnih cijena uslijediti jedino i isključivo radi primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Tako će svježe mlijeko u pet ambalaži poskupjeti za 15 posto odnosno 60 lipa po boci, dok će ostali fermentirani proizvodi pakirani u pet ambalažu poskupjeti za 12 do 15 posto, odnosno 60 do 70 lipa po proizvodu. Također, trajno mlijeko i ostali fermentirani proizvodi u kartonskoj ambalaži, poskupit će za oko 1 posto, dok će maloprodajne cijene bezalkoholnih pića i napitaka porasti ovisno o vrsti ambalaže u kojima je pojedinačni proizvod pakiran.
COCA COLA I JAMNICA DIGLE CIJENE, LURA USKORO
I Coca - Cola Beverages Hrvatska povećala je cijene svojih proizvoda zbog primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, o povećanju cijena iz istih razloga izvijestili su u ponedjeljak iz Jamnice, a iz Lure najavili da će uskoro poskupiti i njihovi proizvodi. Iz Coca - Cole Beverages Hrvatska (CCBH) izvijestili su poslije podne kako su zbog primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu cijena njihovih proizvoda povećane u rasponu od 3 do 24 posto plus PDV. Jamnica je pak povisila cijene svojih proizvoda u nepovratnoj ambalaži u prosjeku za 20 posto, dok iz Lure najavili kako će uskoro doći do rasta cijena, koji će se, zavisno od proizvoda, kretati u prosjeku oko 12 do 15 posto. Tako će svježe mlijeko u pet ambalaži poskupjeti za 15 posto odnosno 60 lipa po boci, dok će ostali fermentirani proizvodi pakirani u pet ambalažu poskupjeti za 12 do 15 posto, odnosno 60 do 70 lipa po proizvodu. U Coca - Coli Beverages Hrvatska istaknuli su da su, kao i ostali proizvođači, bili prisiljeni podići cijene svojih proizvoda isključivo zbog primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Pravilnik propisuje četiri naknade koje izravno utječu na povećanje cijena. Na tu cijenu, budući da nema nikakvog pisanog dokumenta od Ministarstva financija - Porezne uprave, proizvođači su dužni zaračunati i PDV, navode iz te tvrtke.
T-HT PRI IZRADI PROGRAMA ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA BIO SOCIJALNO OSJETLJIV
Uprava T-HT-a pokazala je iznimnu socijalnu osjetljivost pri izradi Programa zbrinjavanja viška radnika, rekli su u utorak novinarima čelnici T-HT-a, uoči prosvjeda Hrvatskog sindikata telekomunikacija koji je zbog skorog otpuštanja 556 radnika najavljen za četvrtak na Trgu bana Jelačića. Prijedlog Programa zbrinjavanja viška radnika iz studenoga 2005. obuhvaćao je 639 radnika, ali se primjenom različitih mjera u finalnom programu našlo njih 556, odnosno oko 13 posto manje. T-HT je, po tvrdnjama izvršne direktorice Odjela za upravljanje ljudskim resursima Marijane Mikić, nastojao biti socijalno odgovorna institucija interno zbrinjavajući 25 osoba s popisa viška zaposlenih, te pronalaženjem radnih mjesta tim ljudima izvan kompanije. Pri izradi programa također su u obzir uzimani posebni socijalno-zdravstveni kriteriji, čime je iz ukupnog broja izuzeto još šezdesetak radnika. Zaposlenicima koji odlaze ponuđena je otpremnina u iznosu 40-tak prosječnih plaća u Hrvatskoj, odnosno oko 270 tisuća kuna brutto, što kompaniju stoji 340 tisuća kuna po zaposleniku. To je jedna od najvećih otpremnina u Hrvatskoj. Govoreći o razlozima otpuštanja, izvršna direktorica Odjela za strategiju i poslovni razvoj i transformaciju Irena Jolić Šimović, naglasila je da T-HT posluje u dereguliranim uvjetima u kojima konkurencija nije opterećena brojem zaposlenih. Također je velika konkurencija u fiksnoj telefoniji, a nove tehnologije za krajnji rezultat imaju višak zaposlenih. Po njezinim tvrdnjama, u Europskoj uniji telekomunikacijski operateri također planiraju otpustiti velik broj radnika kako bi postigli standard od 500 linija po zaposleniku, a to u T-HT-u trenutno iznosi 250 linija po zaposleniku. Uprava T-HT-a također je opovrgnula tvrdnje sindikata da je Program zbrinjavanja izradila bez konzultacija sa socijalnim partnerima.
TVORNICA "KAROLINA" U VLASNIŠTVU AUSTRIJSKE KOMPANIJE LORENZ
U tvornici keksa, vafla i slanaca Karolina iz Osijeka izvršena je u utorak primopredaja te tvrtke novom vlasniku austrijskoj kompaniji Lorenz Bahlsen Snack World. Zaključno sa 31. prosincem prošle godine, kako se navodi u priopćenju Lure, u potpunosti je realiziran Ugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnog udjela Lure u društvu Karolina između Lure i austrijske kompanije Lorenz Bahlsen. Realizacijom tog ugovora kompanija Lorenz Bahlsen postala je vlasnik 99,56 posto društva Karolina, čime je započeo i novi razvojni ciklus te tvrtke. Sporazum predviđa razvojnu i socijalnu klauzulu, te nastavak suradnje na područjima logistike, distribucije, transporta i informatike i telekomunikacija.
5. SINDIKATI
NHS PROTIV PREBACIVANJA CIJENE ZBRINJAVANJA AMBALAŽNOG OTPADA NA GRAĐANE
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) pozvali su u utorak poslodavce da cijenu zbrinjavanja ambalažnog otpada ne prebacuju na građane. Što god se u Hrvatskoj dogodi, račun za to platit će građani, pa će se to očito dogoditi i s primjenom novog Pravilnika o ambalaži, upozorio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever na konferenciji za novinare. Pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada očekuje se već desetak godina, a nije dosad stupio na snagu samo zbog lobiranja velikih proizvođača toga otpada, pa su proizvođači imali dovoljno vremena i ekstra profita da se pripreme za njegovu primjenu, ustvrdio je Sever. Trenutno je samo zbog povećanja cijena nekih proizvođača pića (Coca-Cola, Jamnica) sindikalna košarica minimalnih životnih troškova poskupjela za 0,5 posto, a ako se ostvare sva najavljena poskupljenja, rast životnih troškova bit će daleko veći, kaže Sever. S druge strane, početak prikupljanja ambalaže u ponedjeljak pokazao je pravo socijalno stanje u Hrvatskoj jer su umirovljenici, nezaposleni i djeca "očistili" kontejnere, spremnike, parkove i javne površine od nepovratnih boca, limenki i PET ambalaže kako bi zaradili 50 lipa po komadu.
NHS TRAŽI SJEDNICU GSV-A U VEZI POSKUPLJENJA ZBOG PRAVILNIKA O AMBALAŽI
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zatražili su u četvrtak hitnu sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u vezi poskupljenja zbog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, koja predstavljaju evidentan udar na standard građana. Budući da se o prijedlogu tog pravilnika nije prethodno raspravljalo na sjednici GSV-a, a razvidno je kako su njegove posljedice od izravnog interesa za sve tri strane u GSV-u, smatramo nužnim hitno sazivanje sjednice, kaže se u priopćenju NHS-a. Sindikat očekuje da se Vlada i Hrvatska udruga poslodavaca u najkraćem roku dogovore oko primjene pravilnika ili nekog drugog modela, tako da se ambalažni otpad u Hrvatskoj primjereno zbrinjava, a da se cijena zbrinjavanja ne naplaćuje od građana i time dodatno opterećuje njihov kućni proračun.
6. UDRUGE
HUKA: PORAST PROMETA I PRIHODA OD CESTARINA
Na hrvatskim autocestama u prvih je devet mjeseci prošle godine zabilježen promet od 39,92 milijuna vozila, a prihodi od cestarine bez PDV-a iznosili su 1,24 milijardi kuna, podaci su Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). Najviše vozila, 23,5 milijuna, evidentirala je tvrtka Hrvatske autoceste (HAC), koja je imala i najviše prihode od cestarine, u iznosu od 772,85 milijuna kuna, što je za 37,5 posto više nego u prvih devet mjeseci 2004. godine. Povećanje broja vozila i prihoda od cestarine zabilježili su i drugi koncesionari.
7. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
MINISTAR ČOBANKOVIĆ U BERLINU NA SAJMU "ZELENI TJEDAN"
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković boravit će od 12. do 14. siječnja na 80. međunarodnom sajmu prehrane, poljoprivrede i vrtlarstva "Zeleni tjedan" u Berlinu. Na izložbenom prostoru od 100 četvornih metara predstavit će se i hrvatski izlagači koji na sajmu izlažu u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Svoje će proizvode predstaviti tvrtke Badel 1862, Kutjevo, Feravino, Stari Podrum, Obrt Đanić (rakije), Naše klasje (tjestenine), Obrt Medena (med), Zadruga Eurovoće (pasterizirana zimnica), Trenton (maslinovo ulje i proizvodi od maslina) te Mirna ribolov (riblje konzerve). Tijekom sajma bit će održan i 13. Istočno-zapadni forum ministara poljoprivrede na temu "Potrošačka politika: Poticanje globalne sajamske poljoprivredne trgovine" koji se održava u organizaciji njemačkog Saveznog ministarstva za zaštitu potrošača, prehranu i poljoprivredu. Ministar Čobanković, kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede, tijekom boravka u Berlinu održat će i niz bilateralnih sastanaka s ministrima poljoprivrede više zemalja.
8. POSEBAN PRILOG
IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA
U Hrvatskoj se trenutno vodi 1.858 stečajeva, dok je nešto više, 1.865 stečajnih predmeta riješeno tijekom 2005., podatci su Visokog trgovačkog suda. Statistika pokazuje i da je od ukupno 3.723 stečajna postupka koji su vođeni prošle godine, najveći dio, 2.896 neriješenih predmeta iz ranijih godina, dok je tijekom 2005. primljeno 827 novih stečajnih predmeta. Izmjenama Stečajnog zakona, koje je Vlada nedavno poslala Saboru u prvo čitanje, želi se pojednostaviti i ubrazati stečajne postupke, te bolje zaštiti zaposlenike. Predlaže se i preciznija odredba o nesposobnost plaćanja kao jednom od uvjeta za otvaranje stečaja. Dosadašnja formulacija ako u roku dva mjeseca s bilo kojeg računa nije isplaćena bar jedna petina obveze, zamjenjuje se odredbom da se dužnik smatra nesposobnim za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze na bilo kojem svom računu duže od 60 dana. Prigovore da bi to moglo "pokrenuti novi val stečajnih postupaka", Ministarstvo pravosuđa ocjenjuje neutemeljenim, podsjećajući u obrazloženju prijedloga da su i važećim odredbama članovi uprava poduzeća obvezni da u roku tri tjedna (21 dan) od nastupanja nesposobnosti plaćanja pokrenu stečaj. Val stečajeva zabilježen je 2001. kada je, prema podacima Visokog trgovačkog suda, zabilježen rekordan broj novih predmeta, njih 22.946. Od toga je većina, 21.625 stečajeva pokrenuta primjenom članka 70. Zakona o izmjenama Stečajnog zakona iz 2000. koji je obvezivao Zavod za platni promet da trgovačkim sudovima dostavlja podatke o svim poduzećima koja nisu obavila nikakve isplate u zadnja tri mjeseca, a nakon čega sudovi u roku 45 dana automatski pokreću stečaj. Visok priljev predmeta iz 2001. odrazio se i na velik broj neriješenih predmeta koji su se prenosili u sljedeće godine. Tako je u 2001. ostalo neriješeno više od 16,7 tisuća predmeta, 2002. više od 14,7 tisuća predmeta. Najviše pak stečajnih predmeta riješeno je 2003., više od 12,5 tisuća, dok je 2004. riješeno gotovo 6,5 tisuća predmeta. Vlada izmjenama koje je uputila u prvo saborsko čitanje želi ubrzati stečajne postupke, naročito u prvoj fazi odlučivanja da li će do njega uopće doći, te u zakon unosi i određene rokove. Tako postupak utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka ne bi smio trajati duže od tri mjeseca, drugostupanjski bi sud žalbu morao riješiti u roku 60 dana, a u roku šest mjeseci od odluke o stečaju morao bi se izraditi stečajni plan. Izmjene trebaju dodatno zaštiti i radnike, čije su se tražbine do sada dijelile, pa je u prvi isplatni red ulazio dio plaća do jedne trećine, a ostalo u drugi isplatni red. Vlada predlaže da se zaposlenici s cjelokupnim potraživanjem razvrstavaju u prvi isplatni red, a kao i svi drugi vjerovnici osobno bi morali prijaviti svoje tražbine. Listu stečajnih upravitelja do sada je utvrđivao predsjednik Visokog trgovački sud, a na listi je oko 470 stečajnih upravitelja, od čega oko 280 odvjetnika. Novina je da bi listu utvrđivao ministar pravosuđa, a predviđena je i mogućnost skidanja s liste - ako sama osoba zatraži ili iz drugih važnih razloga. Lista bi se javno objavila i u Narodnim novinama i na Internetu, a podzakonskim aktima uredio bi se rad stečajnih upravitelja, te time maksimalizirao broj stečajeva po jednom upravitelju, utvrdili kriteriji za valoriziranje rada upravitelja. Izmjenama se uz ostalo svima, osim zaposlenicima, uvodi obveza plaćanja predujma za pokriće troškova stečajnog postupka, izjednačavaju u pravima svi vjerovnici, pa se primjerice briše pravo na prioritetnu naplatu odvjetničkih troškova nastalih posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, uvodi mogućnost da se sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti) oglašavaju i elektronskim putem, itd.
9. OSTALO
U HRVATSKOJ SKUPLJENO VIŠE OD 150.000 KOMADA AMBALAŽE
U dva dana primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu skupljeno je najmanje 150.000 komada (PET ambalaže i limenki), a taj broj je daleko veći jer nisu dobiveni podatci sa svih mjesta na kojima građani mogu predavati ambalažu i po komadu dobivati 50 lipa, doznaje se u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ambalaža se skuplja diljem Hrvatske - u 42 grada i općine. Skupljaju je komunalne tvrtke, te četiri trgovine. Naime, splitskoj trgovini Tommy, koja je počela u utorak, u utorak su se pridružile još tri - Bure Commerce u Biogradu, Istracommerce u Pazinu i Trgostil u Donjoj Stubici, doznaje Hina u Ministarstvu. Trgovci su obvezni posao skupljanja ambalaže preuzeti 1. veljače, a komunalne tvrtke taj posao prestaju obavljati 16. ožujka. Građani kompletan popis sakupljača ambalaže mogu naći na web stranici Ministarstva zaštite okoliša - www.mzopu.hr.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić