ZAGREB - U Hrvatskoj se trenutno vodi 1.858 stečajeva, dok je nešto više, 1.865 stečajnih predmeta riješeno tijekom 2005., podatci su Visokog trgovačkog suda. Podaci pokazuju i da je od ukupno 3.723 stečajna postupka koji su vođeni prošle godine, najveći dio, 2.896 neriješenih predmeta iz ranijih godina, dok je tijekom 2005. primljeno 827 novih stečajnih predmeta. Izmjenama Stečajnog zakona, koje je Vlada nedavno poslala Saboru u prvo čitanje, želi pojednostaviti i ubrzati stečajne postupke, te bolje zaštiti zaposlenike. Predlaže se i preciznija odredba o nesposobnost plaćanja kao jednom od uvjeta za otvaranje stečaja. Dosadašnja formulacija ako u roku dva mjeseca s bilo kojeg računa nije isplaćena bar jedna petina obveze, zamjenjuje se odredbom da se dužnik smatra nesposobnim za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze na bilo kojem svom računu duže od 60 dana.
ZAGREB - Ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavlja s brzim rastom te je dostigla razinu od 33,9 posto BDP-a, istodobno su jaka domaća valuta, niže kamatne stope i dulji rokovi kreditiranja pomogli da se teret otplate duga čak blago smanjio, no, s obzirom na strukturu zaduživanja, stanovništvo je izloženo visokoj razini valutnog rizika. Povoljniji krediti doveli su do toga da prosječna zaduženost po zaposlenom u Hrvatskoj zadnjih godina kontinuirano raste, s oko 23 tisuće kuna krajem 2001. na 51 tisuću kuna na kraju lipnja 2005. godine, podaci su iz drugog broja publikacije Hrvatske narodne banke "Makrobonitetna analiza". Zaduženost stanovništva u Hrvatskoj još je daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetarnoj uniji, od oko 55 posto BDP-a, no i gotovo upola veća u odnosu na građane novih članica EU . I teret otplate upola je manji nego u zemljama eurozone.
ZAGREB - Na hrvatskim autocestama u prvih je devet mjeseci prošle godine zabilježen promet 39,9 milijuna vozila, a prihodi od cestarine bez PDV-a iznosili su 1,24 milijardi kuna, podaci su Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine. Najviše vozila, 23,5 milijuna, evidentirala je tvrtka Hrvatske autoceste, koja je imala prihode od cestarine od 772,85 milijuna kuna, što je za 37,5 posto više nego u prvih devet mjeseci 2004. godine. Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb zabilježila je promet 9,47 milijuna vozila, a prihodi od cestarine tog koncesionara iznosili su 332,41 milijuna kuna i povećani si za 18,2 posto. Na autocesti Zagreb-Macelj, kojom gospodari istoimeni koncesionar, prometovalo je 3,94 milijuna vozila, uz prihode od cestarine od 52,91 milijuna kuna. Bina Istra istovremeno je zabilježila promet nešto veći od 3 milijuna vozila i prihode od cestarine od 85,1 milijuna kuna.
Urednica: Davorka Stanešić
tel. 01/4808 680
fax 01/4808 821
e-mail: gospodarstvo@hina.hr