Završetak molitve u zoru obilježio je i početak Kurban Bajrama, svetkovine žrtve, koja se temelji na Abrahamovoj spremnosti da žrtvuje vlastita sina, čime je Bog iskušao njegovu vjeru, a u posljednji trenutak sina zamijenio ovcom. Tu priču poznaju sve tri monoteističke religije, islam, kršćanstvo i judaizam.
Kao podsjećanje na Abrahamovu, za muslimane Ibrahimovu, kušnju svaki hodočasnik kupuje ovna za žrtvu. Saudijske su vlasti uvele sustav u kojem hodočasnik kupuje kupon u vrijednosti od 120 dolara. Ovan kupljen u tome sustavu kolje se u posebnim objektima i dijeli potrebitima.
U ponedjeljak se hodočasnička masa uspela na goru Arafat, najsvetije mjesto islama i ondje molila za spas.
Nakon molitve na gori, deseci tisuća vjernika spustili su se u Muzdalifah, udaljen nekoliko kilometara, i ondje skupljali kamenčiće za ritualno kamenovanje koje će trajati još dva dana.
Prema fatvi, vjerskoj uredbi izdanoj prije dvije godine, kamenovanje može početi i prije molitve u zoru, kako bi se smanjila gužva u al-Jamaratu, gdje su u u stampedu u zadnjih četvrt stoljeća izginule tisuće hodočasnika.
Saudijska Arabija angažirala je rekordnih šezdeset tisuća ljudi za osiguranje kako bi spriječila smrtonosni stampedo.
Ovogodišnji je hadž pomućen tragedijom koja se dogodila u četvrtak kad se srušila zgrada hostela stara samo trideset godina i u njoj je poginuo 76 hodočasnika.
Zadnjih je godina bilo i drugih tragedija. U stampedu koji se 2004. dogodio u tijekom kamenovanja đavla pregaženo je 244 ljudi. Još gora nesreća dogodila se 1990. kada je u stampedu poginulo 1426 ljudi.
Masa hodočasnika odjevenih u bijelo u ponedjeljak se pod vrelim suncem okupila na vrhu Arafata prateći stope proroka Muhameda koji je 632. na obližnjoj gori Arafatu održao svoju posljednju propovijed. Tako je počela petodnevna svetkovina u kojoj barem jednom u životu mora sudjelovati svaki zdravi musliman koji si to može priuštiti.
Hadž je jedan od pet stupova islama, uz ispovijedanje vjere, molitvu, post i davanje milostinje.