Rusija, koja u siječnju po prvi put preuzima predsjedateljstvo nad skupinom industrijski najrazvijenijih država svijeta G8 s namjerom da se promovira kao pouzdani dobavljač energenata, u nedjelju je srezala Ukrajini opskrbu plinom.
Moskva je objavila da nije imala izbora osim da djeluje nakon što je Kijev odbio potpisati novi ugovor koji bi mu cijene tog energenta mogao učetverostručiti, čime bi se završio preferencijalni aranžman još iz sovjetskih dana.
Kremlj nesporazum opisuje čisto komercijalnom naravi. Ali Kijev to vidi pokušajem potkopavanja njegove prozapadne vlade i tvrdi da će rezanje opskrbe potkopati isporuke koje putem istog sustava cjevovoda stižu u Europu.
Čini se da je već u nedjelju navečer taj potez Moskve počeo pogađati središnju Europu; Mađarska i Poljska su izvijestile o smanjenim isporukama.
Washington se uključio u cijelu stvar, pri čemu je State Department objavio da žali zbog ruskog poteza. "Takav iznenadni korak stvara nesigurnost u energetskom sektoru te regije i podiže ozbiljna pitanja oko korištenja energije za nametanje političkog pritiska", naveo je glasnogovornik State Departmenta Seana McCormaka u priopćenju.
"SAD je pozivao na kompromisno rješenje te se nadamo da će se postići dogovor između dvije strane koji osigurava energetsku sigurnost i predvidljivost za sve koji su uključeni".
Zapadna Europa, gdje je potražnja blizu vrhunca zbog niskih temperatura, uvozi 25 posto svog plina iz Rusije, a većina stiže plinovodima preko Ukrajine.
Njemački, talijanski, francuski i austrijski ministri energetike zajednički su uputili apel Moskvi i Kijevu da osiguraju dotok plina, a u srijedu će biti održan i hitan sastanak na razini EU-a.