Tijekom posljednjih godina čelnici G8 bavili su se pitanjima kao što su borba protiv siromaštva, terorizam, neširenje nuklearnog naoružanja, stanje svjetske ekonomije i borba protiv opasnih bolesti. Neka od tih pitanja bit će na dnevnom redu summita u Rusiji, ali će glavne teme ruskog predsjedanja biti energetika i obrazovanje, najavio je ruski predsjednik Vladimir Putin još na posljednjem summitu održanom u srpnju prošle godine u Gleneaglesu u Škotskoj.
Idući summit održat će se u srpnju u Sankt Peterburgu, gradu koji već ima iskustvo u organiziranju međunarodnih skupova što će omogućiti odgovarajuće sigurnosne standarde.
G8 je neslužbeni forum čelnika vodećih industrijskih zemalja (Rusija, SAD, Velika Britanija, Francuska, Japan, Njemačka, Kanada i Italija).
Povijest G8 počinje u studenome 1975., kada je održan prvi sastanak čelnika šest zemalja u Rambouilletu na inicijativu tadašnjeg francuskog predsjednika Giscarda d"Estainga. Kanada se pridružila skupini godinu dana kasnije, a Rusija je primljena u članstvo 1998.
G8 nije međunarodna organizacija. Ona se ne temelji na međunarodnom sporazumu i nema formalne kriterije za primanje u članstvo, povelju ili stalno tajništvo. Njezine odluke formuliraju se kao političke obveze zemalja članica. Međutim, G8 je razvio stabilnu proceduru, s redovitim summitima i jednogodišnjim rotirajućim predsjedništvom.
Porast korupcije i nedostatak političke volje za borbu protiv nje bit će glavne prepreke ruskom predsjedanju G8, smatra Transparency International (TI). Ta organizacija sa sjedištem u Berlinu objavila je 9. prosinca svoj Barometar svjetske korupcije za 2005., u kojem se pokazuje da su Rusi sve pesimističniji glede institucija koje ih trebaju štititi i sve sigurniji da će se korupcija još više pogoršati.
To nije samo loša vijest za poslovanje, to je loša vijest za predsjednika Putina budući da je jako izložen zanimanju javnosti na svjetskoj pozornici, smatra čelnica TI-a za Rusiju Jelena Panfilova.
Kritike Zapada na račun Kremlja sve su češće, a krajem prosinca neki su zapadni diplomati čak doveli u pitanje sposobnost Rusije da preuzme vodstvo nad elitnim društvom. Putinu i vladi zamjera se centralizacija vlasti, kršenje demokracije, te potpora režimima u Bjelorusiji i Iranu. Kritike također stižu zbog pokušaja isporuke plina Ukrajini po znatno višim cijenama od dosadašnjih.
Međutim, Putinov savjetnik Igor Šuvalov u više je navrata rekao da rusko predsjedanje "nitko nije doveo u pitanje", prenijela je agencija Itar-Tass.
"Iako novinari pišu svašta i američki senatori su zabirnuti, predsjedanje Rusije nije se razmatralo u klubu (G8) i nije dovedeno u sumnju".
Šuvalov je dodao da svi samo traže od Rusije da se dobro pripremi i organizira summit 2006., prenijeli su ruski mediji.
Osim toga, nastavio je, pomoć Rusiji tijekom njezina predsjedanja ponudili su britanski premijer Tony Blair, francuski predsjednik Jacques Chirac i japanski premijer Junichiro Koizumi.
Potpredsjednik ruske vlade Aleksander Žukov rekao je da je u proračunu za 2006. predviđeno oko milijardu rubalja za održavanje summita, navode ruske novinske agencije.
Summit u Sankt Peterburgu dat će priliku "Rusiji da pokaže da je ponovno zauzela mjesto koje joj pripada u skupini velikih država", rekla je za RIA Novosti Isabelle Facon iz francuske Zaklade za strateška istraživanja.