On je ponovio da je od početka procesa bio naklonjen donošenju najvišeg pravnog akta konsenzusom u parlamentu, a ne na referendumu.
U tekstu novog crnogorskog Ustava, koji je predložio Ustavni odbor crnogorskog parlamenta, uz ostalo stoji da je u Crnoj Gori u službenoj uporabi crnogorski jezik, postojeći državni simboli ostaju, dok su vjerske zajednice, koje se ne spominju pojedinačno, odvojene od države.
U dokumentu se navodi da je Crna Gora građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.
Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao s lavom na prsima, zastava je crvene boje s grbom na sredini i zlatnim rubom, a himna je "Oj svijetla majska zoro".
Prijedlogom Ustava definirano je da je u Crnoj Gori u službenoj uporabi crnogorski jezik, da su ravnopravne ćirilica i latinica te da su u općinama u kojima većinu ili značajan dio stanovništva čine pripadnici manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica u službenoj upotrebi i njihovi jezici i pisma.
Prijedlog Ustava predviđa da su "vjerske zajednice odvojene od države", kao i to da su "vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova".
Navodi se uz ostalo da Crna Gora "ne može stupiti u savez s drugom državom kojim gubi nezavisnost i puni međunarodni subjektivitet".
Prijedlogom Ustava predviđeno je da se predsjednik Crne Gore bira na neposrednim izborima, na pet godina, a na tu funkciju može biti biran samo crnogorski državljanin, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina te da za predsjedničkog mandata ne može obnašati drugu javnu funkciju, niti biti član političke stranke.
S najvećim dijelom općih postavki novog crnogorskog Ustava oporba je spremna na kompromis, osim kada su u pitanju jezik, crkva, državljanstvo i državni simboli.
Stranke iz srpskog bloka traže da se u Ustavu, kao konstitutivni narodi nabroje svi koliko ih ima u državi, da jezik bude srpski, da se od konfesija navedu Katolička, Islamska i Srpska pravoslavna Crkva, da se zabrani rad Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.
Bošnjaci traže novu zastavu, jer postojeća ima križ, te smatraju da ona ne može predstavljati sve narode. Sve manjine traže da se uvede institucija dvojnog državljanstva.
Ta pitanja su ključna za postizanje konsenzusa kako bi se ustav dvotrećinskom većinom usvojio u parlamentu. Ako se u tome ne uspije Crna Gora će svoj najviši pravni akt, najvjerojatnije dobiti na referendumu na proljeće sljedeće godine.